Austrija
Dobra godina u Austriji za povrće – prekišna za žitarice
U skladu s trendom diljem Europe, žetva žitarica u Gornjoj Austriji ove godine nije baš zadovoljavajuća. S druge strane, voćari i povrtlari ostvarili su vrlo dobre prinose. Tuča i mraz nisu bili tako strašni, ali su se izvješća o šteti zbog obilne kiše znatno povećala.
Iako se ove godine u svijetu očekuje rekordna žetva pšenice od 798 milijuna tona, u Austriji – kao i u cijeloj Europi – stvari ne stoje najbolje, smatra predsjednik Poljoprivredne komore Franz Waldenberger.
U Gornjoj Austriji je proizvodnja žitarica ove godine jedanaest posto ispod dugogodišnjeg prosjeka, „imamo vrlo tešku situaciju“, kaže Waldenbeger. Osim ozimog ječma, sve žitarice su u padu jer su količine žetve male, a cijene niske. Nadamo se da će do poboljšanja doći činjenicom da se žitarice sada mogu stavljati na tržište s oznakom kvalitete AMA. To bi trebalo donijeti bolje cijene i veću dodanu vrijednost za poljoprivrednike i time povećati poticaj za ponovni uzgoj žitarica. “Osvrćemo se na godinu s vlažnim žitaricama”, rekao je direktor biljne proizvodnje Helmut Feitzlmayr, dodajući da vrijeme također pogoduje gljivičnim bolestima.
Općenito, prema podacima komore, ove godine (16. srpnja) prijava šteta je udvostručena u odnosu na prethodnu, čemu je uvelike pridonijelo vlažno proljeće i obilne kiše. Što se tiče šteta od mraza i tuče, do sada smo se izvlačili s “crnim okom”.
U voćarstvu je išlo jako dobro, primjerice s marelicama, trešnjama i jagodama koje su ove godine bile pošteđene mraza, kaže Feitzlmayr. Uz to, tu je i “fantastična berba povrća”, koja je zbog visokih proljetnih temperatura počela vrlo brzo. Kad je riječ, primjerice, o šparogama, ove su godine količinski i kvalitetno bile izvrsne. Površine pod uzgojem uljane tikve, koje su prošle godine bile manje, ove su se godine ponovno povećale – za 15 posto na 1500 hektara. Znatno su se povećale i površine pod šećernom repom – za 17 posto na 9500 hektara – što Feitzlmayr pripisuje visokim maržama doprinosa, dakle unosno.
Vruća tema zakona o renaturaciji
Što se tiče dizajna plana renaturacije, Waldenberger je još jednom inzistirao na tome da poljoprivrednici budu uključeni i da zemljište koje je ostavljeno na stranu – uključujući avansne isplate koje su već izvršene u sklopu programa ÖPUL – treba nadoknaditi. „U Gornjoj Austriji imamo više od 36.000 hektara bioraznolikosti, što je gotovo isto koliko i površina pod uzgojem ozimog ječma, „ali to se potpuno zanemaruje“, boji se.
Problemi s novim otrovnim biljkama
Poljoprivrednici imaju sve više problema sa starim i novim otrovnim biljkama, koje se lakše šire i na slabije održavanim područjima, kako je Waldenberger naglasio: Ove godine zbog širenja sjemena u područjima bioraznolikosti češće se pojavljivala pjegava kukuta.
No, datura, kojoj pogoduje zagrijavanje i može cijele zalihe kukuruza ili soje učiniti neupotrebljivima, također je u porastu, kao i invazivna i visoko alergena ambrozija.
Austrija
U Austriji dva mladića napala i iskoristila staricu, radi se od državljanima BiH i Hrvatske
Nakon silovanja 76-godišnje žene u Möllersdorfu (Donja Austrija) tijekom vikenda, dvojica muškaraca odvedena su u zatvor Wiener Neustadt. Dvojac u dobi od 21 i 29 godina u subotu je umirovljenicu uvukao u automobil i zlostavljao je.
Policiju je nazvao svjedok. Muškarci su uhićeni, potvrdili su u ponedjeljak policija i državni odvjetnik Wiener Neustadta. Državna kriminalistička policija provodi istragu.
Prema pisanju Kurira, osumnjičeni su bosanskohercegovački i hrvatski državljanin koji su vjerojatno bili pod utjecajem alkohola i droga. Priča se da je dvojac prišao ženi na ulici u gradu Traiskirchenu.
Državno tužiteljstvo u Bečkom Novom Mjestu zatražilo je određivanje istražnog zatvora, rekao je glasnogovornik Erich Habitzl. Odluka je planirana za poslijepodne, rekla je na zahtjev glasnogovornica suda Birgit Borns.
Austrija
Austrija: Evo gdje vrebaju radari u Beču
U 2023. u prometnim nesrećama diljem Austrije poginulo je 396 ljudi. Povreda prednosti prolaska i ignoriranje crvenog svjetla i dalje su česti uzroci nesreća u cestovnom prometu, s udjelom od 25 posto. Ti su prekršaji trenutno na drugom mjestu među glavnim uzrocima nesreća u cestovnom prometu, podaci su Povjereničkog vijeća za sigurnost cestovnog prometa (KFV). Trend je u porastu.
Pješaci i vozači e-skutera posebno često ignoriraju crvena svjetla na semaforu: 15 posto ispitanih pješaka i 10 posto ispitanih vozača e-skutera kažu da prelaze ulicu ili raskrižje kada je crveno najmanje dva do tri puta tjedno pokazuje istraživanje KFV-a.
Policija je relativno nemoćna protiv ovih crvenih prijestupnika – osim ako policajci ne uhvate građane in flagrante delicto. Za borbu protiv automobila i motociklista koji ignoriraju semafore, u Beču postoji šest fiksnih kamera za kontrolu na crvenom semaforu koje vrebaju prometne prekršitelje na gradskim ulicama:
➤ na Schottenringu u blizini Franz-Josefs-Kai
➤ kod Reinprechtsdorfer Straße – Schönbrunner Straße prema Matzleinsdorfer Platz
➤ na raskrižju Universitätsstrasse i Währinger Strasse prema Maria-Theresien-Strasse
➤ na Währingerovom pojasu blizu Nußdorfer Straße prema Heiligenstädter Straße
➤ na raskrižju Altmannsdorfer Straße – Sagedergasse prema gradu
➤ na Neubaugurtelu u blizini Felberstrasse u smjeru Mariahilfer Belta.
Sustav bljeska 26 crvenih drivera dnevno
Bečki “master blitzer” je objekt na Neubauzeile neposredno prije Westbahnhofa, doznaje “Heute” od bečke policije na upit. U 2023. uhvatila je ukupno 8476 “crvenih prijestupnika” (vozače koji ignoriraju crveno svijetlo) – to je oko 23 dnevno. Ove godine sustav je na putu za rekord: do kraja listopada bilo je 7812 bljeskova, što je 26 crvenih svjetala svaki dan. Usput, “fotka za uspomenu” košta od 70 eura. Semafor “košta” prometne prekršitelje oko 600.000 eura godišnje.
Austrija
Unatoč krizi u Austriji hrpa slobodnih radnih mjesta, ovo su oglašeni poslovi
Unatoč tome što u Austriji veliki broj tvrtki ima problema sa poslovanjem i dalje je veliki broj tvrtki koje traže radnike. Naime, prema zadnjoj objavi AMS-a u Austriji je trenutačno slobodno više od 150.000 radnih mjesta. Za one koji traže posao donosimo pregled poslova po branšama.
Ovo su slobodna radna mjesta po branšama u Austriji:
Građevinarstvo, pomoćni građevinski obrt, drvo, tehnika gradnje: 10.667
Rudarstvo, sirovine, staklo, keramika, kamen: 5.205
Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost: 14.758
Kemija, biotehnologija, hrana, plastika: 1.198
Elektrotehnika, elektronika, telekomunikacije, IT: 23.081
Trgovina, logistika, transport: 25.878
Poljoprivreda, hortikultura, šumarstvo, okoliš: 1.239
Strojarstvo, automobili, metal: 18.246
Mediji, grafika, dizajn, tisak, umjetnost, obrt: 605
Računovodstvo, kontroling, porezi: 4.544
Poslovi čišćenja, održavanja domaćinstva, polukvalificirani i nekvalificirani poslovi: 5.785
Socijalna, zdravstvena, njega ljepote: 18.737
Tekstil, odjeća, moda, koža: 169
Turizam, ugostiteljstvo, slobodno vrijeme: 14.602
Znanost, obrazovanje, istraživanje i razvoj: 4.121
Zaštita, sigurnost, nadzor: 406
