U skladu s trendom diljem Europe, žetva žitarica u Gornjoj Austriji ove godine nije baš zadovoljavajuća. S druge strane, voćari i povrtlari ostvarili su vrlo dobre prinose. Tuča i mraz nisu bili tako strašni, ali su se izvješća o šteti zbog obilne kiše znatno povećala.
Iako se ove godine u svijetu očekuje rekordna žetva pšenice od 798 milijuna tona, u Austriji – kao i u cijeloj Europi – stvari ne stoje najbolje, smatra predsjednik Poljoprivredne komore Franz Waldenberger.
U Gornjoj Austriji je proizvodnja žitarica ove godine jedanaest posto ispod dugogodišnjeg prosjeka, „imamo vrlo tešku situaciju“, kaže Waldenbeger. Osim ozimog ječma, sve žitarice su u padu jer su količine žetve male, a cijene niske. Nadamo se da će do poboljšanja doći činjenicom da se žitarice sada mogu stavljati na tržište s oznakom kvalitete AMA. To bi trebalo donijeti bolje cijene i veću dodanu vrijednost za poljoprivrednike i time povećati poticaj za ponovni uzgoj žitarica. “Osvrćemo se na godinu s vlažnim žitaricama”, rekao je direktor biljne proizvodnje Helmut Feitzlmayr, dodajući da vrijeme također pogoduje gljivičnim bolestima.
Općenito, prema podacima komore, ove godine (16. srpnja) prijava šteta je udvostručena u odnosu na prethodnu, čemu je uvelike pridonijelo vlažno proljeće i obilne kiše. Što se tiče šteta od mraza i tuče, do sada smo se izvlačili s “crnim okom”.
U voćarstvu je išlo jako dobro, primjerice s marelicama, trešnjama i jagodama koje su ove godine bile pošteđene mraza, kaže Feitzlmayr. Uz to, tu je i “fantastična berba povrća”, koja je zbog visokih proljetnih temperatura počela vrlo brzo. Kad je riječ, primjerice, o šparogama, ove su godine količinski i kvalitetno bile izvrsne. Površine pod uzgojem uljane tikve, koje su prošle godine bile manje, ove su se godine ponovno povećale – za 15 posto na 1500 hektara. Znatno su se povećale i površine pod šećernom repom – za 17 posto na 9500 hektara – što Feitzlmayr pripisuje visokim maržama doprinosa, dakle unosno.
Vruća tema zakona o renaturaciji
Što se tiče dizajna plana renaturacije, Waldenberger je još jednom inzistirao na tome da poljoprivrednici budu uključeni i da zemljište koje je ostavljeno na stranu – uključujući avansne isplate koje su već izvršene u sklopu programa ÖPUL – treba nadoknaditi. „U Gornjoj Austriji imamo više od 36.000 hektara bioraznolikosti, što je gotovo isto koliko i površina pod uzgojem ozimog ječma, „ali to se potpuno zanemaruje“, boji se.
Problemi s novim otrovnim biljkama
Poljoprivrednici imaju sve više problema sa starim i novim otrovnim biljkama, koje se lakše šire i na slabije održavanim područjima, kako je Waldenberger naglasio: Ove godine zbog širenja sjemena u područjima bioraznolikosti češće se pojavljivala pjegava kukuta.
No, datura, kojoj pogoduje zagrijavanje i može cijele zalihe kukuruza ili soje učiniti neupotrebljivima, također je u porastu, kao i invazivna i visoko alergena ambrozija.
