U Austriji se ponovno otvorila rasprava o duljini školskih praznika, nakon što su na istoku zemlje počeli ljetni praznici za oko pola milijuna učenika. Obrazovni stručnjak Andreas Salcher smatra da devet tjedana ljetnih praznika, ali i ukupno oko 14 tjedana praznika tijekom godine, predstavlja velik izazov za roditelje i školstvo.
Salcher upozorava da dugi prekidi posebno pogađaju djecu iz obrazovno slabijih sredina, jer tijekom praznika dolazi do gubitka znanja i prekida školskog ritma.
Traži kraće ljetne praznike
Prema Salcheru, problem nisu samo ljetni praznici, nego i česti prekidi tijekom nastavne godine, uključujući jesenske, božićne i uskrsne praznike, državne blagdane i školske autonomne dane.
Smatra da bi ljetne praznike trebalo skratiti, osobito za djecu kojoj je dodatna podrška najpotrebnija. Kao rješenje vidi posljednja dva tjedna ljeta kroz drukčiji oblik ljetne škole, ne klasičnu nastavu, nego projekte iz umjetnosti, glazbe, sporta ili drugih područja u kojima bi djeca kroz druženje i aktivnost neizravno učila jezik.
Salcher tvrdi da mnoga djeca tijekom ljeta tjednima ne govore njemački, što dodatno otežava povratak u školu. Posebno ističe djecu migrantskog podrijetla koja dio praznika provode u zemljama podrijetla svojih obitelji.
Sommerschule postaje obvezna za više učenika
Ljetna škola u Austriji postoji od 2020. godine, a od ove godine prvi put je obvezna za 16.000 izvanrednih učenika. Od 2027. trebala bi biti obvezna za 49.000 takvih učenika.
Salcher smatra da je obveznost trebalo uvesti ranije. Upozorava da se dio djece koja najviše trebaju dodatnu podršku prijavi za ljetnu školu, ali se ondje potom ne pojavi. Zbog toga se, prema njegovu mišljenju, mora jasnije govoriti i o odgovornosti roditelja.
Zalaže se za ocjene i manje birokracije
U razgovoru se osvrnuo i na ocjenjivanje, istaknuvši da se zalaže za zadržavanje ocjena. Smatra da učenici trebaju povratnu informaciju i pravednu procjenu znanja, ali da ocjene moraju odražavati stvarnu razinu znanja.
Kritizirao je i opsežne nastavne planove te se zauzeo za kraće i jasnije okvire učenja. Prema njegovu mišljenju, škole bi trebale imati više autonomije, uključujući veće ovlasti ravnatelja pri upravljanju proračunom, izboru nastavnika i organizaciji rada.
Umjetna inteligencija mijenja škole
Salcher je upozorio i na snažan ulazak umjetne inteligencije u škole. Prema njegovim riječima, učenici je već intenzivno koriste za domaće zadaće i pripremu ispita, dok se školski sustav još nije dovoljno prilagodio.
Naveo je da je u posljednje dvije godine udio učenika u dobi od 12 do 18 godina koji svakodnevno koriste alate umjetne inteligencije porastao s 32 na 84 posto. Smatra da umjetna inteligencija može biti korisna, ali upozorava na opasnost da učenici prestanu samostalno razmišljati i učiti.
