Crkva 8. prosinca liturgijski slavi Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, blagdan u kojem se posebno želi naglasiti Božja milost po kojoj je Bogorodica izuzeta od svakoga grijeha, ali koja je isto tako, u pravoj slobodi, dubokoj vjeri i potpunom predanju Bogu, prihvatila svu odgovornost Božjeg poziva roditi Spasitelja svijeta.
Od početaka Crkve Blažena Djevica Marija zauzimala je posebno časno mjesto ne samo u pobožnosti vjernika, nego i u liturgiji. Svijest o njezinoj posebnosti, kao onoj koja je bila nagrađena izvanrednim Božjim milostima, a napose time što je imala čast biti Bogorodica, bila je česta misao koju su teološki obrađivali crkveni oci i drugi teolozi. Stoga je razumljivo da je i misao o Marijinu bezgrješnom začeću zauzimala povlašteno mjesto.
U Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije uzvisujemo božansku odluku po kojoj je Djevicu Mariju izabrao od svih ljudi za Kristorodicu, te ju je u tom smislu obdario i posebnom svojom milošću da bude izuzeta od svakoga grijeha.
Današnjim blagdanom slavimo Božju milost i Njegovu Mudrost kojom je odlučio Kristovu i našu Majku očuvati od svake ljage istočnoga grijeha, te je tako učinio dostojnom Majkom samoga Boga. Drugim riječima, tim se blagdanom spominjemo da je Marija začeta, a ne začela bez grijeha, dok nam Blagovijest, pak, stavlja pred oči istinu da je Marija Krista začela po Duhu Svetome, mimo svih fizičkih zakona. Da bi se to još više naglasilo u okviru liturgijske godine, razumljivo je da se devet mjeseci nakon Blagovijesti, tj. nakon Isusova začeća, slavi Božić, dok se devet mjeseci nakon Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, 8. rujna, slavi njezino rođenje.
