Ekonomija
Cijene nafte prošloga tjedna ponovno porasle
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago porasle jer su im podršku pružale vijesti o snažnoj potražnji, no krajem tjedna izgubile su dio dobitaka zbog ponovnog ‘zatvaranja’ u Kini i visoke inflacije u SAD-u, što bi moglo oslabiti potražnju.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 1,9 posto, na 122,01 dolar, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,5 posto, na 120,67 dolara.
Podršku cijenama pružale su u prvom dijelu tjedna vijesti o snažnoj potražnji. Primjerice, podaci da su zalihe benzina u SAD-u u prošlom tjednu pale za 800 tisuća barela, unatoč visokim cijenama.
Podršku cijenama pružili su i podaci o snažnom rastu kineskog izvoza u svibnju, zahvaljujući ublažavanju mjera za suzbijanje covida-19, što je potaknulo nadu u ubrzanje gospodarskog rasta u Kini, drugom najvećem svjetskom potrošaču nafte, piše HINA.
Uz to, u svibnju je snažno, oko 12 posto, porastao kineski uvoz sirove nafte, što bi moglo ukazivati na jačanje potražnje. No, ima i drugačijih mišljenja. “To ne znači da potražnja za naftom raste. Kina je vjerojatno postupila oportunistički, kupujući sirovu naftu iz Rusije po znatno nižoj cijeni od onih na globalnim tržištima, kako bi obnovila zalihe”, rekao je analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch
Nakon rasta u prvom, u drugom dijelu tjedna cijene nafte našle su se pod pritiskom nakon vijesti o ponovnom uvođenju ograničenja u dijelovima Šangaja i nekih drugih kineskih gradova zbog novih slučajeva zaraze koronavirusom.
Još je više trgovce uznemirio podatak da je inflacija u SAD-u u svibnju dosegnula novu najvišu razinu u više od 40 godina, 8,6 posto na godišnjoj razini.
To znači da bi američka središnja banka mogla idućih mjeseci povećati ključne kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo, što bi moglo osjetno usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom. „Trgovci se plaše da bi to mogao biti prvi indikator budućeg ponašanja potrošača. Premda je sada u SAD-u potražnja za benzinom snažna, ubuduće bi, ako se cijene benzina ne stabiliziraju, potrošači mogli početi štedjeti na gorivu”, kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile oko 55 posto.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login