Austrija bilježi značajan pad broja zahtjeva za azil – u prva četiri mjeseca ove godine podneseno ih je 6.056, što je 35 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada ih je bilo 9.259. Prema podacima travanjske statistike, većina prijava nisu novi zahtjevi, nego dolaze od osoba koje su već neko vrijeme u zemlji ili su u Austriji rođene.

Primjerice, od 329 zahtjeva koje su Sirijci podnijeli u travnju, samo 103 su bili novi. Ostali se odnose na djecu izbjeglica rođenu u Austriji. Slična je situacija i s afganistanskim podnositeljima – od 512 zahtjeva, tek 117 su novi. Ostali su nastavci prethodnih postupaka ili zahtjevi za djecu. Ministarstvo unutarnjih poslova pojašnjava kako se na te brojke još uvijek odražava presuda Europskog suda pravde prema kojoj afganistanskim ženama nije potrebno pojedinačno razmatrati azilne slučajeve. Zbog toga mnoge žene u Austriji sada traže azil kako bi prošle izbjegličke zaštite pretvorile u punopravni status.

Privremena obustava spajanja obitelji zasad ne mijenja značajno brojke – u travnju je pod tim osnovom zabilježeno samo 138 ulazaka. Također, zbog političkih promjena u Siriji, sirijski zahtjevi se odlučuju tek u iznimnim slučajevima.

Austrija je u europskom kontekstu sada na desetom mjestu po broju azilnih zahtjeva po glavi stanovnika. U čitavoj Europi zabilježen je pad zahtjeva za azil od 22 posto u odnosu na prošlu godinu. Povećanje je zabilježeno samo u Poljskoj, Hrvatskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj.

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) izjavio je kako je pad broja zahtjeva rezultat “strožih mjera protiv ilegalnih migracija, uključujući zaustavljanje obiteljskih spajanja i borbu protiv krijumčarskih mreža”.

Zanimljivo je da je više od polovice svih azilanata u Austriji mlađe od 18 godina, a oko trećine su djeca mlađa od tri godine. Samo 20 posto azilanata ima 35 godina ili više. U travnju su 45 posto podnositelja bile žene, što predstavlja promjenu u odnosu na prethodne godine kada su muškarci bili znatno brojniji.

Dosad je u više od 4.000 slučajeva dodijeljen neki oblik zaštite – u gotovo 3.000 slučajeva azil, 621 put je odobrena supsidijarna zaštita, a ostali su humanitarni boravci.

Broj osoba u sustavu osnovne pomoći također je pao za oko 2.000 u odnosu na prethodni mjesec, a trenutno pomoć koristi nešto više od 63.000 ljudi. Više od polovice njih su izbjeglice iz Ukrajine.