Austrija
BEČKO POSTROJENJE ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA: Proizvodnja energija iz otpadnog mulja
Nakon više od pet godina završeni su radovi na energetskoj obnovi bečkog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. U tom su periodu obnovljeni bazeni za mehaničko i biološko pročišćavanje te je izgrađeno novo postrojenje za obradu mulja. Zahvaljujući tome bečki se pročistač vode, nakon njegova puštanja u pogon može u potpunosti samostalno opskrbljivati energijom potrebnom za rad. S obzirom na to da će količina proizvedene energije premašiti količinu energije potrebne za pogon pročistač, nastat će čak i višak koji će se predati u gradsku električnu mrežu. Obznanili su to bečki gradonačelnik Michael Ludwig i članica bečkog poglavarstva za zaštitu okoliša Ulli Sima 4. lipnja 2020., točno na 50. obljetnicu polaganja kamena temeljca za gradnju pročistača, prenosi Međunarodni ured Grada Beča.
– Naročito u ovim vremenima, u kojima tema pandemije koronavirusa prevladava, važno je ne zaboraviti druge značajne izazove s kojima se suočava naše društvo. Zaštita klime pritom je na vrhu ljestvice, – kazao je bečki gradonačelnik.
Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda obično se ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije, a na pogon jednog tako velikog postrojenja poput ovog u Beču dosad se trošio oko jedan posto ukupne gradske električne energije. Izgradnjom novog postrojenja, u kojem se iz otpadnog mulja proizvodi plin, bečki pročistač vode postaje u potpunosti energetski neovisan. Time će se i značajno smanjiti emisija CO2, i to za čak 40.000 tona godišnje.
Kako funkcionira inovativni postupak prerade otpadnog mulja u plin? Procesom pročišćavanja vode u Beču godišnje nastane oko dva milijuna kubičnih metara mulja. Njega će bakterije u novim spremnicima zapremine od 75 000 kubičnih metara uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje koji se dvotrećinski sastoji od metana. Istrunuli će se mulj ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pritom neće nastajati samo mehanička energija koja će se uz pomoć generatora pretvarati u struju, već i toplinska energija koja se može koristiti za zagrijavanje vode i prostorija.
Energija bi na taj način po prvi put trebala biti proizvedena ove jeseni, priopćio je Eurocomm.
T.N.
Foto: MA18 I Christian Fürthner
Austrija
Izgorjeli električni automobili u krugu tvrtke: Sumnja se na podmetanje požara
Vatrogasne brigade oko Eibesbrunna (okrug Mistelbach) pozvane su u četvrtak navečer. Počelo je gorjeti 13 električnih automobila koji su bili parkirani na lokaciji jedne tvrtke. Sumnja se na podmetanje požara, a policija istražuje na svim pravcima.
Malo nakon ponoći izgorjelo je nekoliko električnih automobila u prostorijama tvrtke na Gewerbestrasse. Budući da su bili parkirani na različitim pozicijama i da se može isključiti mogućnost širenja plamena s jednog automobila na drugi, sada je glavna mogućnost podmetanje požara. Policija to još ne može potvrditi. Vatrogasni stručnjaci počet će istragu u četvrtak. Tek kada se oni završe, moći će se reći zašto su vozila gorjela tijekom noći.
Wolfgang Meister, zapovjednik vatrogasne postrojbe Groß-Ebersdorf, potvrdio je noćnu operaciju za noe.ORF.at. Vatrogasne jedinice iz Eibesbrunna, Seyringa, Wolkersdorfa, Putzinga i Groß-Ebersdorfa angažirane su da ugase zapaljena vozila. Budući da su električni automobili već bili jako izgorjeli, baterije je bilo moguće hladiti vodom, kaže Meister. Sada moramo čekati policijsku istragu.
Austrija
Stanovnici Austrije sve više biraju vlak kao prevozno sredstvo: Trenutačno su treći po vožnji vlakovima u Europi
Putovanje vlakom vrlo je popularno u Austriji. S 1.444 prijeđena željeznička kilometra po stanovniku 2022. godine, Austrija je s 1.447 željezničkih kilometara u usporedbi s EU-om na drugom mjestu iza Francuske, pokazuje danas objavljeno izvješće krovne udruge europskih željezničkih regulatornih tijela.
Austrija je treća u Europi. Švicarska je i dalje daleko željeznička zemlja broj jedan u Europi s 2195 željezničkih kilometara po glavi stanovnika.
Sva sudjelujuća tijela u 31 ispitanoj europskoj zemlji izvijestila su o značajnom porastu putničkog prometa za 2022. u usporedbi s 2021., nastavlja se u izvješću. Međutim, željeznički promet još se nije uspio u potpunosti oporaviti od pandemije.
Austrija je također prestigla svoj prethodni rekord od 1507 željezničkih kilometara prijeđenih po stanovniku prije pandemije 2019. godine.
Austrija
“ÖGK povrat novca”: Ako ste dobili ovaj e-mail odmah ga izbrišite
Trenutno kruži mnogo e-mailova ÖGK koji obećavaju navodni povrat novca od preko 100 eura. Sve što trebate učiniti je kliknuti poveznicu i unijeti svoje podatke. Ali budite oprezni: ova e-poruka zapravo ne dolazi od austrijskog fonda za zdravstveno osiguranje. S
Mnogi ljudi u Austriji trenutno primaju e-mail koji navodno šalje ÖGK – austrijski fond za zdravstveno osiguranje. Obećava povrat novca od preko 124 eura. Sve što trebate učiniti je registrirati se online i dati svoje osobne podatke za kontakt i bankovne podatke.
Ali budi pažljiv! Ovaj email može biti “skup”. Umjesto povrata od 124 eura, unesene podatke prevaranti će zabilježiti i možda ih nepropisno koristiti.
U e-poruci se navodi da korisnici imaju “povrat novca na čekanju od ÖGK”. Naveden je i lažni registarski broj i izmišljena “referenca” ÖGK. “Za prihvaćanje brzog online plaćanja kliknite na sljedeću poveznicu i spremite podatke o povratu novca”, od primatelja se traži da kliknu na poveznicu i unesu svoje podatke.
U ovom konkretnom slučaju, ime no-reply@ogk.at navedeno je kao pošiljatelj – ali stvarna adresa pošiljatelja je news@que.campusmailing.de. Ovo ne pripada ÖGK ili bilo kojem drugom službenom tijelu. Stoga se preporučuje da uvijek obratite pozornost na stvarnu adresu pošiljatelja sumnjivih poruka.
ÖGK ili druge javne institucije nikada ne bi slale takve e-poruke s određenim iznosima kredita ili povrata putem e-pošte na ovaj način.
Nedavno su lažne vijesti od navodno službenih vlasti ili tijela u Austriji ponovno u porastu. U više navrata se obećava nekoliko stotina eura kredita ili otplate. Na primjer, BMF i FinanzOnline također koriste prevaranti kako bi prevarili primatelje e-pošte da daju svoje podatke.
You must be logged in to post a comment Login