Austrija
Bečki štandovi s kobasicama na UNESCO-voj listi nematerijalnih kulturnih dobara
Bečki valcer kao i bečka kultura kavana nalaze se na UNESCO-voj listi nematerijalnih kulturnih dobara. Cilj Grada Beča je popisu dodati još jednu instituciju – bečki štand s kobasicama.
Bečka kultura kavana, bečki ugostiteljski objekti koji nude svoje mlado vino (Heuriger) i bečki valcer već uživaju status nematerijalnih kulturnih dobara, a nedavno se pojavila inicijativa udruge vlasnika bečkih štandova s kobasicama za uključivanjem poznate gastronomske ponude na UNCESCO-vu listu. Inicijativu podržavaju i bečki gradonačelnik Michael Ludwig i predsjednik Bečke gospodarske komore Walter Ruck.
Kako su izjavili Ludwig i Ruck, bečki štandovi s kobasicama (Würstelstand) dio su identiteta i povijesti austrijske metropole. Štandovi su mjesta susreta koja povezuju pripadnike svih društvenih slojeva i jačaju zajednicu u samom gradu. Bečki štand s kobasicama svojevrsna je institucija – bilo za ljude koji se vraćaju iz opere ili za one koji trebaju nešto prigristi – štand s kobasicama nezaobilazno je mjesto u svakodnevici Bečana, a rado ga posjećuju i turisti. Štandovi s kobasicama, ističe bečki gradonačelnik Michael Ludwig, ambasadori su jedinstvene bečke kulture.
Bečki štandovi s kobasicama svoje porijeklo vuku od mobilnih kuhinja i prodajnih štandova iz vremena Austrougarske. Cilj tih štandova bio je osigurati sredstva za život ratnim invalidima. Grad Beč fiksne je štandove s kobasicama dopustio tek 1969., a najstariji štand s kobasicama „Leo” otvoren je 1928. godine i nalazi se u 19. gradskom okrugu Döbling. Neizostavan dio štandova je i žargon koji se ondje razvio, tipičan humor te, naravno, prodavači. U svojoj dugoj povijesti štand s kobasicama našao je svoje mjesto kako u književnosti tako i u pop-kulturi.
Sve su to razlozi zbog kojih će udruga vlasnika bečkih štandova s kobasicama pokušati učiniti ono što su bečka kultura kavana (2011.), bečki valcer (2017.) te bečki ugostiteljski objekti s vlastitim vinom u ponudi (2019.) već uspjeli, pa će uskoro podnijeti i službeni zahtjev za uvrštavanjem štandova na austrijski popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
Austrija
Novi udar na socijalu: Donja Austrija pooštrava pravila – ‘Dosta je zlouporaba!
U Donjoj Austriji ovoga tjedna ulazi u proceduru nova, još stroža verzija zakona o socijalnoj pomoći. Prema riječima Matthiasa Zaunera iz VPNÖ, cilj je postaviti jasna pravila i spriječiti ekstremne slučajeve kakvi su – tvrdi – viđeni u Beču.
➤ Velike razlike među pokrajinama
Zauner kao primjer navodi slučaj sirijske obitelji koja u Beču prima oko 9.000 eura socijalnih davanja mjesečno. U Donjoj Austriji, prema aktualnim pravilima, ista bi obitelj mogla dobiti oko 2.900 eura.
Ističe da “takav ekstrem” u NÖ-u nije moguć jer pokrajina “još od 2019. ima najstroži zakon u državi”.
➤ Nova pravila: odbiješ posao – gubiš naknadu
Planirana zakonska izmjena donosi dodatna pooštravanja:
- tko odbije zdravstveno prihvatljiv posao, može ostati bez pomoći
- moguća je i potpuna obustava isplate, uz šestomjesečnu pauzu
- lažne prijave ili prikrivanje podataka kaznit će se strože: višim novčanim kaznama, duljim zatvorskim kaznama i minimalnom kaznom od 200 eura
Zauner poručuje:
“Tko iz komocije ne radi i očekuje da drugi rade za njega, mora snositi posljedice.”
➤ Brojke: Beč vs. NÖ
- Beč: oko 150.000 korisnika socijalne pomoći (7,3 % stanovništva)
- Donja Austrija: 11.600 korisnika (0,6 % stanovništva)
Pokret “Stoppt Sozialmissbrauch!” prikupio je više od 5.000 potpisa, što, tvrdi VPNÖ, daje političku podršku strožoj liniji.
➤ Zahtjev prema državi
Donja Austrija sada traži da federalna vlada preuzme njen model:
- automatske sankcije kod povreda obaveza
- nacionalna gornja granica socijalnih davanja, definirana prema NÖ modelu
Zauner naglašava da Donja Austrija želi “pravedniji sustav koji pomaže onima kojima je pomoć stvarno potrebna”.
Austrija
Šok za buduće umirovljenike: Stručnjak tvrdi – Mirovina sa 67 godina mora postati standard
Rasprave o dobi za odlazak u mirovinu ponovno se zahuktavaju. Zbog sve duljeg životnog vijeka i sve većeg pritiska na mirovinski sustav, stručnjaci sve glasnije upozoravaju da se bez reformi sustav više neće moći financijski održati.
➤ Životni vijek raste, ali sustav puće
Prema podacima austrijskog statističkog ureda, muškarci danas žive prosječno 79,4 godine, a žene 84,2 godine. Ovaj se trend povećanja životnog vijeka bilježio desetljećima, a tek ga je pandemija privremeno prekinula.
Upravo ta dugovječnost ponovno je potaknula žestoke rasprave o tome kada bi ljudi trebali imati pravo otići u mirovinu.
➤ PVA-član upozorava: “Bez promjene – sustav se raspada”
Markus Raml, porezni stručnjak i novi član upravljačkog odbora Pensionsversicherungsanstalt (PVA), jasno poručuje:
“Ako ništa ne promijenimo, sustav neće izdržati. Zakonska dob za umirovljenje mora se podići na 67 godina.”
➤ Država sve više mora dosipati novac
Brojke govore same za sebe:
- 2024.: država dodala 8,8 milijardi eura
- 2027.: očekuje se 12,5 milijardi eura
- 2029.: već 14,3 milijarde eura
Raml upozorava da se mirovinski fond približava granicama izdržljivosti te da se mjere moraju donijeti uskoro.
➤ Prvi korak: dići dob za odlazak u redovnu mirovinu
Trenutno je prosječna dob odlaska u mirovinu:
- žene: 60,2 godine
- muškarci: 62,3 godine
Raml predlaže postupni porast — najprije stvarnog prosjeka odlaska u mirovinu, a potom i zakonske dobne granice.
Teški fizički radnici i dalje bi mogli odlaziti ranije.
➤ Koliko danas iznose mirovine?
U 2024. prosječne mirovine iznosile su:
- žene: 1.594,24 €
- muškarci: 2.321,40 €
Ukupni godišnji iznos kojim upravlja PVA iznosi 55,9 milijardi eura.
Austrija
TikTok zvijezda skrivala zaradu i primala novčanu pomoć od AMS-a pa završio na sudu
Na sudu u Wiener Neustadtu pojavio se 41-godišnji muškarac iz Donje Austrije, optužen da je primio novčanu pomoć od AMS-a, iako je istodobno zarađivao kao influencer na TikToku – ali te prihode nije prijavio.
➤ Optužba: Prešutio zaradu, a primao Notstandshilfe
Prema tužiteljstvu, muškarac je 2024. godine primio 11.862 eura u obliku Notstandshilfe. No, njegova stvarna financijska situacija bila je drukčija: kao influencer navodno je zarađivao prosječno 581 euro mjesečno, čime je premašio dopuštenu granicu od 518,44 eura.
Zbog toga AMS sada traži povrat isplaćenog novca.
➤ Još jedan teret na teretnici
Državno odvjetništvo mu dodatno stavlja na teret da je u ovršnom postupku dao netočne podatke te tako “skrivao imovinu od vjerovnika”.
➤ Djelomično priznao krivnju – suđenje odgođeno
Na sudu je okrivljeni priznao dio optužbi, no zbog novih dokaznih prijedloga postupak je odgođen.
Za njega i dalje vrijedi presumpcija nevinosti.
