Djevojčica porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koja je ranjena u jučerašnjoj pucnjavi u školi u Grazu, trenutno je izvan životne opasnosti, potvrđeno je za Klix.ba iz izvora bliskih obitelji.

Nakon što je zadobila teške povrede tokom napada u obrazovnoj ustanovi BORG u okrugu Lend, djevojčica je hitno prebačena u bolnicu u Grazu. Operirane su joj obje noge, a nakon što je inicijalno bila u kritičnom stanju, lječnici su uspjeli stabilizirati njeno zdravstveno stanje.

KAGes je u priopćenju za javnost izvijestio o trenutnom stanju pacijenata: “Svi pacijenti su stabilni. Četiri pacijenta su još uvijek na intenzivnoj njezi. Dva pacijenta su već na redovnom odjelu”, navodi se u vezi sa stanjem pacijenata u Sveučilišnoj bolnici LKH Graz.

Grad Beč najavljuje velike promjene u sustavu socijalne pomoći (Mindestsicherung). Nakon što su se SPÖ i NEOS dogovorili o nastavku zajedničke gradske vlasti, gradonačelnik Michael Ludwig i nova zamjenica gradonačelnika Bettina Emmerling najavljuju reforme u socijalnom sustavu, obrazovanju i upravi.

Beč želi uštedjeti 500 milijuna eura

Ludwig je u ponedjeljak navečer u emisiji „Wien Heute“ na ORF-u izjavio da je Beč jedina savezna pokrajina u Austriji koja je prošle godine zabilježila gospodarski rast. Ipak, zbog proračunskih izazova najavio je uštede od 500 milijuna eura i dodao da se čak i poznata godišnja karta za javni prijevoz od 365 eura nalazi na listi stvari koje će se preispitati.

I dok NEOS-ova zamjenica gradonačelnika Emmerling potvrđuje da će doći do rezova na strani rashoda, naglašava da će se istovremeno ulagati u infrastrukturu, obrazovanje i razvoj grada. U planu je i strukturna reforma javne uprave, kojom bi se dodatno rasteretio proračun.

Reforma socijalne pomoći u najavi

Kada je riječ o socijalnoj pomoći, gradske vlasti žele ujednačeno rješenje na nacionalnoj razini, ali i jasno poručuju da je reforma nužna. Fokus će biti na motiviranju ljudi za uključivanje na tržište rada.

Gradonačelnik Ludwig je naveo nekoliko mogućih promjena:

• Uvođenje dječje osnovne sigurnosti (kindergrundsicherung)
• Uvođenje obveznog prebivališta (residenzpflicht)
• Aktivacija radno sposobnih osoba preko AMS-a (služba za zapošljavanje)
• Pomoć djeci kroz robne naknade (npr. bonove umjesto novca)
• Uključivanje obiteljske naknade u izračun pomoći
• Promjene u načinu obračuna za zajedničko kućanstvo (bedarfsgemeinschaft)

Iako detalji još nisu konačni, jasno je da će Beč u budućnosti postrožiti uvjete za primanje socijalne pomoći, uz istovremeni naglasak na veću učinkovitost i usmjerenost prema djeci i obiteljima u stvarnoj potrebi.

Parlamentarni odgovor ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera (ÖVP) izazvao je burne reakcije u Austriji. Prema njegovim podacima, zaključno s 31. prosincem 2024., oko 31.000 osoba nalazi se u sustavu osnovne pomoći u Beču – gotovo polovica svih 68.161 izbjeglica u Austriji.

Beč premašio svoju kvotu za 208 %

Prema dogovoru između saveznih pokrajina, svaka regija ima obvezu zbrinjavanja određenog broja izbjeglica. Beč je tu kvotu ispunio čak 208 %, dok su druge regije imale poteškoća u ispunjavanju svojih obveza. U 2023. godini taj je udio iznosio 197 %, što pokazuje trend porasta koncentracije izbjeglica u glavnom gradu.

Tko su korisnici pomoći?

Zanimljiv je i profil korisnika. Iako je sustav osnovne pomoći prvenstveno namijenjen tražiteljima azila, oni su u Beču činili tek 7,5 % svih korisnika. Nasuprot tome, u Tirolu su tražitelji azila činili 48 % korisnika, a u Gornjoj Austriji 47 %.

84 % svih subsidiarno zaštićenih osoba živi u Beču

Osobito se ističe broj subsidiarno zaštićenih osoba – njih oko 13.100 u cijeloj Austriji, od kojih čak 11.000 živi u Beču. To je udio od 84 %. Ova skupina osoba ne ispunjava uvjete za puni azil, no njihovo zdravlje ili život bili bi ugroženi u zemlji porijekla. Najčešće se radi o državljanima Sirije i Afganistana.

Jedan od mogućih razloga njihove koncentracije u Beču su izdašnije socijalne naknade koje grad nudi – među najvišima u državi, uz Tirol.

FPÖ: “Beč postao socijalna mreža za izbjeglice”

Oporbene političke stranke, posebice FPÖ, oštro kritiziraju ovu situaciju. Čelnik bečke FPÖ, Dominik Nepp, izjavio je da je Beč postao “socijalna mreža za tisuće subsidiarno zaštićenih osoba” i optužio grad da postaje sigurnosni rizik za domaće stanovništvo.

Nepp tvrdi da Beč, uz Tirol, nudi najviše socijalne beneficije, što privlači upravo one koji „žele dugoročno ostati, a ne dati ništa zauzvrat društvu“. Pozvao je na prekid tzv. „politike dobrodošlice“ i trenutačno smanjenje socijalnih prava za ovu skupinu.