Zbog proračunskih rezova, grad Beč mora usporiti radove na svom najvećem infrastrukturnom projektu – proširenju linija podzemne željeznice U2 i U5 (U2xU5). Kako su potvrdile gradske vlasti, iako se prva faza radova odvija prema planu, druga faza mora biti odgođena.

„Nema prekida gradnje“, izjavila je pročelnica za javni prijevoz Ulli Sima (SPÖ). Ipak, rokovi se pomiču: linija U2 do Matzleinsdorfer Platza trebala bi biti gotova do 2030., dok će U5 do Frankhplatza biti završena tek tada, iako je početno otvaranje bilo planirano za 2026.. Ovom odgodom grad će uštedjeti 18 do 20 milijuna eura godišnje na troškovima održavanja.

Prema riječima direktorice Wiener Linien, Alexandre Reinagl, nema smisla istovremeno voditi dvostruku trasu između Rathausa i Karlsplatza, jer bi korist za mrežu bila mala, a troškovi visoki. Osim toga, paralelno korištenje istog dijela mreže za U2 i U5 povećalo bi rizik od zastoja i tehničkih problema.

Novi raspored radova:

• Proširenje U5 prema Hernalsu odgađa se za 2028.
• Proširenje U2 prema Wienerbergu pomiče se na 2030.

Reinagl objašnjava da se projekt „morao preispitati kako bi se izbjegli troškovni vrhunci“ i da će kasnije puštanje U5 (2030.) pomoći u stabilizaciji gradskog proračuna.

Cijeli projekt, poznat i kao najveća bečka investicija u klimatsku zaštitu, trebao bi biti u potpunosti završen sredinom 2030-ih godina.

Iako su ukupni troškovi još nepoznati, Sima priznaje da bi inflacija mogla dodatno poskupjeti radove:

„Da bih točno znala koliko će sve na kraju koštati, trebala bih kristalnu kuglu“, našalila se, dodajući da će o detaljima s državom razgovarati nakon dogovora o stabilizacijskom paktu.

Austrija se suočava s novim proračunskim šokom — državni deficit za 2025. mogao bi biti znatno veći od planiranog. Prema informacijama lista Heute, ukupni manjak mogao bi narasti na 4,9 % BDP-a, što znači oko dvije milijarde eura više duga nego što je vlada u Beču predviđala.

Savezna vlada štedi – pokrajine troše

Iako savezna vlada bilježi bolji rezultat od očekivanog (oko 1,5 milijardi eura uštede), pokrajine, a posebno Beč, troše znatno više. Austrijski glavni grad ove godine očekuje proračunski minus od 3,2 milijarde eura, gotovo dvostruko više nego prošle godine.

Budući da Europska unija promatra ukupni državni deficit, koji uključuje saveznu, pokrajinsku i općinsku razinu, veća zaduženja lokalnih vlasti ruše ukupni rezultat cijele države.

Ministarstvo financija u problemima

Ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) sada se suočava s izazovom: njegov plan stabilizacije državnih financija mogao bi propasti. Iako ministarstvo zasad ne potvrđuje nove brojke, priznaje da su pokrajine dostavile nove podatke koji se trenutačno analiziraju na razini vlade.

Beč uzvraća: “Brojke nisu nove!”

Iz ureda bečke financijske vijećnice Barbare Novak (SPÖ) poručuju da se ne radi o novom otkriću – još početkom godine planirali su deficit od 3,8 milijardi eura, koji je sada čak smanjen na 3,2 milijarde. Također ističu da Beč ima poseban status, jer je istodobno i grad i pokrajina, pa bi se u ukupni izračun trebale uračunati i općinske obveze.

Novi “rat” oko Stabilizacijskog pakta

Spor između savezne vlade i pokrajina dodatno se zaoštrava zbog pregovora o novom Bund-Länder-Stabilitätspaktu, koji određuje koliko se svaka razina vlasti smije zaduživati. Dok vlada traži da zadrži 90 % ukupnog zaduženja, pokrajine nude samo 70 %.

Pregovori su zasad u zastoju — čak je i zadnji dogovoreni sastanak otkazan “zbog termina”. Sljedeći pokušaj dogovora očekuje se uskoro, no razlike u stavovima ostaju velike.

Opasnost od novih rezova

Ako se deficit nastavi povećavati, Austriji bi Bruxelles mogao pooštriti deficitni postupak, što bi prisililo vladu na nova rezanja troškova. Već se za 2026. spominju mjere štednje koje nisu bile planirane, poput umanjene indeksacije mirovina.

Austrijska javnost sada s nestrpljenjem čeka hoće li sukob između savezne vlade i pokrajina prerasti u otvoreni proračunski rat – a sve oči uprte su u Beč, koji ponovno zauzima središnje mjesto austrijske dužničke drame.

S početkom sezone božićnih sajmova u Beču, ponovno se rasplamsala politička rasprava o sigurnosti. Šef bečkog FPÖ kluba, Maximilian Krauss, pozvao je vlasti na pojačanu policijsku prisutnost na svim Christkindlmarktima u austrijskoj prijestolnici.

„Ne trebamo skupu lažnu sigurnost, nego prave mjere“

Krauss je upozorio na ono što naziva „politikom prividne sigurnosti“, kritizirajući sve strože i skuplje propise za organizatore sajmova:

„Umjesto novih blokada, ograda i skupih privatnih zaštitara, trebamo ciljane i učinkovite sigurnosne mjere koje stvarno štite – a ne samo koštaju“, izjavio je.

Prema Kraussu, od 2015. godine postoji „povećana prijetnja islamističkog ekstremizma“, pa bi država trebala preuzeti odgovornost za sigurnost građana, umjesto da troškove prebacuje na organizatore i porezne obveznike.

FPÖ-ovi zahtjevi

Stranka je iznijela konkretne prijedloge:

• više vidljive policije i ciljane kontrole,
• oštrije mjere protiv kriminala i protupravnih boravaka,
• jasnu podjelu odgovornosti za troškove sigurnosti,
• olakšanje za male izlagače,
• te očuvanje kršćanskih tradicija umjesto „lijevih rasprava o preimenovanju“ u „zimskim sajmovima“.

„Sajmovi moraju ostati mjesta mira i sigurnosti“

Krauss je zaključio kako su božićni sajmovi simbol austrijske tradicije, gdje se „obitelji i djeca trebaju osjećati sigurno – bez straha i bez pretjeranih propisa“.

„Beču treba sigurnost od strane države, a ne nova birokracija na teret građana“, poručio je Krauss.