Austrija
Balkanci su izgradili Austriju – mit ili istina
Mit da su Balkanci “izgradili” Austriju često se spominje u neformalnim razgovorima, posebice među migrantima iz zemalja bivše Jugoslavije, ali je važno sagledati povijesne i socioekonomske činjenice kako bismo razumjeli koliko je taj mit utemeljen.
Povijesni kontekst
Migracija iz balkanskih zemalja u Austriju počela je intenzivno nakon Drugog svjetskog rata, a kulminirala je tijekom 1960-ih i 1970-ih, kada su Austrija i druge zapadnoeuropske zemlje tražile radnu snagu za brzi gospodarski oporavak. U tom razdoblju potpisani su ugovori o “gastarbajterima” s bivšom Jugoslavijom, koji su omogućili priljev radnika, prvenstveno u građevinskom, industrijskom i komunalnom sektoru.
Doprinos balkanskih radnika
- Građevinska industrija
Balkanski radnici bili su značajan dio radne snage koja je sudjelovala u obnovi i izgradnji infrastrukture: zgrada, cesta, mostova i industrijskih objekata. Iako nisu jedini koji su radili na ovim projektima, njihov doprinos bio je vidljiv i prepoznat. - Industrija i uslužni sektor
Osim građevine, Balkanci su radili i u tvornicama, rudnicima te u sektorima čišćenja i održavanja, što je bilo ključno za funkcioniranje gospodarstva. - Integracija i generacijski prijenos
Mnogi od tih radnika ostali su u Austriji, te su njihove obitelji postale dio austrijskog društva. Njihovi potomci danas sudjeluju u različitim profesionalnim sektorima, od zdravstva do visokih tehnologija.
Iako su Balkanci igrali važnu ulogu u poslijeratnoj obnovi i razvoju Austrije, tvrdnja da su “izgradili” zemlju može biti preuveličana jer je taj proces uključivao radnike iz mnogih zemalja, uključujući Austrijance same. Austrija je imala snažnu industrijsku i infrastrukturnu osnovu i prije dolaska balkanskih migranata, što znači da su oni doprinijeli, ali nisu bili jedini faktor.
No, mit da su Balkanci “izgradili” Austriju ima određenu osnovu u smislu njihovog doprinosa radnoj snazi, ali je pretjerano pojednostavljen i ne uzima u obzir širi povijesni i društveni kontekst. Njihova uloga je značajna, ali je ujedno i dio šire priče o austrijskoj poslijeratnoj obnovi.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
Austrija
Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.
