Austrija
Austrija: Vlada dogovorila povećanje mirovina
Mirovine bi iduće godine trebale rasti za zakonski faktor usklađivanja, koji bi trebao biti između 4,5 i 4,7 posto. Vlada je to objavila u utorak. Cilj je nadoknaditi inflaciju u proteklih dvanaest mjeseci. Međutim, vrijednost povećanja mirovine još nije fiksna.
Mirovine se povećavaju svake godine, radi se o milijardama eura. Iduće godine očekuje se rast mirovina između 4,5 i 4,7 posto. Za isti bi iznos trebao porasti i naknada štete. Opet bi trebalo biti gornje granice za najviše mirovine. Zaštitna klauzula za mirovinski račun produljuje se za godinu dana, alikvotiranje prvog povećanja mirovine ostaje obustavljeno, objavila je Vlada.
Vrijednost povećanja još nije fiksna. Jer nedostaju službene brojke inflacije iz srpnja. Faktor prilagodbe izračunava Ministarstvo za socijalna pitanja na temelju stope inflacije koju je objavio Statistički ured Austrije. Koristi se prosjek stopa inflacije u proteklih dvanaest mjeseci. Ove godine one od kolovoza 2023. do srpnja 2024. godine.
Vlada je u utorak ukazala na stručnjake koji predviđaju da će kumulativna godišnja inflacija biti između 4,5 i 4,7 posto. Austrijska statistika svoju će procjenu objaviti u srijedu, a valjana će vrijednost biti određena u rujnu. U rujnu se planira i odluka Nacionalnog vijeća o povećanju mirovina.
Vladina odluka namjerava u potpunosti nadoknaditi inflaciju u proteklih dvanaest mjeseci za oko 2,3 milijuna umirovljenika u obveznom mirovinskom osiguranju. Prosječna mirovina od 1694 eura bruto mjesečno povećat će se za oko 78 eura, navodi se. Najviše mirovine iznad ASVG maksimalne osnovice doprinosa od 6.060 eura mjesečno također će se povećati za zakonski faktor usklađivanja do te vrijednosti.
Za oko 200.000 minimalnih umirovljenika iduće će se godine povećati i kompenzacijski dodatak u istoj mjeri kao i mirovine. Vaša mirovina će porasti sa sadašnjih najmanje 1.217,96 eura na vjerojatno oko 1.275 eura.
Novim umirovljenicima produljuje se zaštitna klauzula za mirovinski račun za godinu dana. Svi ljudi koji odu u redovitu mirovinu 2025. godine dobit će naknadu za inflaciju na mirovinski račun. Jedina iznimka su osobe koje dobrovoljno odlaze u prijevremenu mirovinu, odnosno koridorsku mirovinu, a da prethodno nisu bile nezaposlene. To stvara poticaj da se ne umirovi ranije.
Osim toga, zakonska uredba o alikvotiranju također će biti suspendirana 2026. godine, dakle godinu dana dulje nego što je ranije planirano. To znači da će svi koji odu u mirovinu 2025. iduće godine ostvariti povećanje pune mirovine – bez obzira na mjesec u kojem idu u mirovinu.
Vrh Vlade bio je zadovoljan dogovorom. Kancelar Karl Nehammer (ÖVP) objasnio je u pisanoj izjavi da je financijska sigurnost u starosti pitanje pravde. Sporazum također osigurava da nema poticaja za raniji odlazak u mirovinu. Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) istaknuo je da će povećanje u 2025. biti osjetno veće od inflacije u idućoj godini.
U isto vrijeme, vlada je također najavila da će 2025. također postojati krug nulte plaće za najviše federalne političare. Pogođeni su savezni predsjednik i cijeli vladin tim, kao i predsjednici Nacionalnog vijeća i predsjednici klubova.
Plaće političara zapravo su vezane uz zakonski faktor usklađivanja mirovina. Dok će vrhu politike to povećanje biti u potpunosti ukinuto, planirano je, kao i prošle godine, da zastupnici na saveznoj razini (Narodno vijeće i Savezno vijeće) dobiju polovicu korekcijskog faktora. Državama je prepušteno koliko će se prilagodba odvijati na državnoj razini.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
