U Austriji se u prvoj polovici godine dogodilo gotovo 5900 dobrovoljnih i prisilnih deportacija.

To odgovara povećanju od 20 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) iznio je ove brojke na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak u Beču. Odbacio je nedavne optužbe da je Austrija neizravno umiješana u potiskivanje migranata na mađarskoj granici.

“U prvoj polovici godine Austriju je napustilo više tražitelja azila nego što je podneseno novih zahtjeva za azil”, rekao je Karner. Prema podacima MUP-a, oko 18.500 osoba izbjeglo je postupak azila do kraja lipnja ponovnim napuštanjem zemlje. “Ovo je pozitivna bilanca, ali nije razlog za slavlje, već potvrda smo na dobrom smjeru te da i dalje predano radimo”, rekao je ministar unutarnjih poslova.

Polovica deportacija između siječnja i lipnja bili su dobrovoljni odlasci, druga polovica bile su prisilne deportacije. 31 posto deportiranih ili 1820 ljudi bili su građani EU-a. Najvažnije zemlje za deportacije bile su Slovačka (648), Srbija (557), Rumunjska (374), Indija (297) i Turska (266). U 704 slučaja tražitelji azila vraćeni su u druge države EU-a na temelju “dublinskih sporazuma”. Dublinski sporazum propisuje da je za postupak azila nadležna država EU u kojoj je dotična osoba prvi put ušla u Uniju.

Zamjenica ravnatelja Saveznog ureda za useljeništvo i azil (BFA), Karoline Preißer, izvijestila je o 42.000 odluka o azilu u prvoj polovici godine. To je povećanje od gotovo 60 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, navodi Preißer. Provedeno je ukupno 4.360 brzih i hitnih postupaka za osobe koje su imale male šanse za azil.

Karner je priznao da su se krijumčarske rute “pomaknule” samo kao rezultat mjera koje je poduzela Austrija, jer druge zemlje EU bilježe sve veći broj tražitelja azila. Stoga je još jednom pozvao na preispitivanje na europskoj razini i provedbu reforme EU-a o azilu, kao i ulaganja u zaštitu vanjskih granica EU-a.

Unatoč trendu pada broja tražitelja azila, Karner želi i dalje zadržati veto na ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen. Granične kontrole su dio uspjeha, tako da je stanje nepromijenjeno, rekao je ministar unutarnjih poslova.

Karner je odbacio tvrdnje da su austrijski policajci posredno sudjelovali u protuzakonitim odbijanjima na srbijansko-mađarskoj granici u sklopu takozvane operacije Lisica. Navode o nasilju tijekom odbijanja treba istražiti i to je zadatak Mađarske i Komisije EU. To prije svega treba razlikovati od odbijanja na granici. “Operacija Fox” bila je uspješna i bit će nastavljena. U Mađarskoj je trenutno angažiran 31 austrijski časnik. Prema Karnerovim riječima, u prvom polugodištu ove godine u Mađarskoj je uhićeno oko 70 krijumčara ljudi.