Austrija
Austrija: Svakog se dana u prosjeku deportiraju 32 osobe
U Austriji se u prvoj polovici godine dogodilo gotovo 5900 dobrovoljnih i prisilnih deportacija.
To odgovara povećanju od 20 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) iznio je ove brojke na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak u Beču. Odbacio je nedavne optužbe da je Austrija neizravno umiješana u potiskivanje migranata na mađarskoj granici.
“U prvoj polovici godine Austriju je napustilo više tražitelja azila nego što je podneseno novih zahtjeva za azil”, rekao je Karner. Prema podacima MUP-a, oko 18.500 osoba izbjeglo je postupak azila do kraja lipnja ponovnim napuštanjem zemlje. “Ovo je pozitivna bilanca, ali nije razlog za slavlje, već potvrda smo na dobrom smjeru te da i dalje predano radimo”, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Polovica deportacija između siječnja i lipnja bili su dobrovoljni odlasci, druga polovica bile su prisilne deportacije. 31 posto deportiranih ili 1820 ljudi bili su građani EU-a. Najvažnije zemlje za deportacije bile su Slovačka (648), Srbija (557), Rumunjska (374), Indija (297) i Turska (266). U 704 slučaja tražitelji azila vraćeni su u druge države EU-a na temelju “dublinskih sporazuma”. Dublinski sporazum propisuje da je za postupak azila nadležna država EU u kojoj je dotična osoba prvi put ušla u Uniju.
Zamjenica ravnatelja Saveznog ureda za useljeništvo i azil (BFA), Karoline Preißer, izvijestila je o 42.000 odluka o azilu u prvoj polovici godine. To je povećanje od gotovo 60 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, navodi Preißer. Provedeno je ukupno 4.360 brzih i hitnih postupaka za osobe koje su imale male šanse za azil.
Karner je priznao da su se krijumčarske rute “pomaknule” samo kao rezultat mjera koje je poduzela Austrija, jer druge zemlje EU bilježe sve veći broj tražitelja azila. Stoga je još jednom pozvao na preispitivanje na europskoj razini i provedbu reforme EU-a o azilu, kao i ulaganja u zaštitu vanjskih granica EU-a.
Unatoč trendu pada broja tražitelja azila, Karner želi i dalje zadržati veto na ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen. Granične kontrole su dio uspjeha, tako da je stanje nepromijenjeno, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Karner je odbacio tvrdnje da su austrijski policajci posredno sudjelovali u protuzakonitim odbijanjima na srbijansko-mađarskoj granici u sklopu takozvane operacije Lisica. Navode o nasilju tijekom odbijanja treba istražiti i to je zadatak Mađarske i Komisije EU. To prije svega treba razlikovati od odbijanja na granici. “Operacija Fox” bila je uspješna i bit će nastavljena. U Mađarskoj je trenutno angažiran 31 austrijski časnik. Prema Karnerovim riječima, u prvom polugodištu ove godine u Mađarskoj je uhićeno oko 70 krijumčara ljudi.
Austrija
Austrija bi mogla olakšati rad radnicima sa Zapadnog Balkana?
Nacionalno vijeće Austrija raspravljalo je o revizorskim izvješćima o nedostatku kvalificiranih radnika, crveno-bijelo-crvenoj karti i Austrijskoj poslovnoj agenciji
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika”, Revizorski sud preporučuje razvoj sveobuhvatne strategije temeljene na solidnoj bazi podataka. Zastupnici su na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća raspravljali o izvješću revizorskog tijela i jednoglasno ga prihvatili.
Sa stajališta Revizorskog suda, bilo bi moguće bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s crveno-bijelo-crvenom karticom (RWR kartica). Ono što je za to potrebno je pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim sustav, istaknula je glavna revizorica Margit Kraker u izvješću o crveno-bijelo-crvenom kartonu. Kao i ovo izvješće, zastupnici su jednoglasno prihvatili kritičko revizorsko izvješće o austrijskoj lokacijskoj agenciji Austria Business Agency (ABA).
Zastupnici ÖVP-a i Zelenih naglasili su da je savezna vlada već provela niz poboljšanja u skladu s preporukama Revizorskog suda. Govornicima iz redova SPÖ-a, FPÖ-a i NEOS-a ovi koraci nisu otišli dovoljno daleko. Do temeljnih razlika u mišljenjima došlo je oko pitanja kako bi se Austrija trebala odnositi prema imigraciji i kakav je stvarni status integracije migranata na tržište rada.
Manjak kvalificiranih radnika ne samo da je nepovoljan za pogođena poduzeća, već smanjuje i ukupnu ekonomsku uspješnost društva, dijagnosticirao je Revizorski sud u izvješću o ovoj temi. Prema njegovim riječima, još nedostaje cjelovita strategija s koordiniranim mjerama, kao i solidna baza podataka za precizniju analizu na razini zanimanja, regionalne distribucije i opsega zaposlenosti. Revizorski sud preporučuje da se razviju oba.
Prema mišljenju Revizorskog suda, zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja, primjerice putem crveno-bijelo-crvene karte, temeljno je pogodno za ublažavanje nedostatka kvalificiranih radnika. Ipak, kartični sustav treba pojednostaviti, jedan je od zaključaka Revizorskog suda u izvješću o crveno-bijelo-crvenoj i EU plavoj kartici. Revizorski sud vidi daljnje prilagodbe u iskorištavanju i mobilizaciji potencijala domaće radne snage povećanjem sudjelovanja žena, starijih osoba i migranata u radnoj snazi.
Franz Hörl (ÖVP) istaknuo je da je nedostatak kvalificiranih radnika trenutno temeljni problem uslužnog i turističkog sektora. Od izvješća Revizorskog suda došlo je do poboljšanja, što se ogleda u značajnom povećanju broja podnesenih i odobrenih crveno-bijelo-crvenih kartona. Za ovaj uspjeh važan je, između ostalog, bolji savjet. Hörl je potencijal za privlačenje kvalificiranih radnika prepoznao u najavljenoj crveno-bijelo-crvenoj kartici za odrasle pripravnike i stvaranju posebne regulative za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana.
Tvrtkama postaje sve teže zaposliti i zadržati potrebne kvalificirane radnike. Preporuke Revizorskog suda važni su savjeti o tome odakle početi. To uključuje potporu osposobljavanju i daljnjem obrazovanju te smanjenje kvote izvanrednog radnog vremena. Ministar rada Martin Kocher upravo je sastavio paket vrijedan 75 milijuna eura za poboljšanje integracije migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada. Martina Kaufmann (ÖVP) također je istaknula važnost osposobljavanja kvalificiranih radnika, što se prvenstveno odvija u malim i srednjim poduzećima. Savezna vlada je stoga poduzela mnoge korake za unapređenje nastave.
Austrija
Austrija uvodi posebnu tjednu novčanu naknadu za trudnice
Žene koje zatrudne dok su na roditeljskom dopustu, ali više ne primaju naknadu za njegu djeteta, nemaju pravo na naknadu. Prema tumačenju Vrhovnog suda, time se krši pravo EU.
Za pogođene se stoga uvodi posebna tjedna naknada. “Posebno kada se dvoje djece rodi blizu jedno uz drugo, obitelji trebaju svaki euro”, naglašava ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni).
Trudnice više ne smiju raditi od početka rodiljnog dopusta – obično osam tjedana prije i nakon termina poroda. Tjedni džeparac nudi financijsku sigurnost za žene u to vrijeme, prenosi kroativ.at.
Iznos se temelji na uvećanoj plaći za bolovanje
Visina nove posebne tjedne naknade temelji se na uvećanoj plaći za bolovanje, što jamči financijsku sigurnost i u slučaju dužeg bolovanja. Uvođenje će biti retroaktivno do 1. studenoga 2023. 70 posto troškova pokrivat će Fond za naknadu obiteljskog tereta (FLAF), 30 posto zdravstveno osiguranje žene.
Osim Raucha, zadovoljna je i ministrica obitelji Susanne Raab (ÖVP): “S novim posebnim tjednim novcem činimo još jedan važan korak i dodatnu mjeru za pomoć budućim majkama i našim obiteljima.”
Austrija
Na A10 u Austriji kaos, u velikoj gužvi cestu blokirali i klima prosvjednici
Duhovi su jedan od vikenda s najprometnijim putovanjima u godini – rano na Duhove zabilježene su prometne gužve u Salzburgu i Tirolu. Na A10 (Tauernautobahn) u Salzburgu, promet je usporen ispred područja jednog gradilišta. Povremeno su kolone bile 28 kilometara natrag do čvorišta Salzburg. Putnici su gubili između tri i ponekad pet sati vremena. Usred prometne gužve, klimatski aktivisti blokirali su promet na A10 i u Salzburgu, kao i na cestama u Tirolu i Vorarlbergu. .
Tisuće turista iz Austrije i Njemačke krenulo je na jug tijekom produženog vikenda – a kaos u prometnoj gužvi na autocesti Tauern bio je gotovo neizbježan.
Kao da to nije dovoljno, oko 10:30 sati nekoliko klimatskih aktivista zalijepilo se na A10 u Salzburgu i na Fern Passu u Tirolu, uzrokujući još dulja kašnjenja. Aktivisti su također izazvali opstrukcije u Hohenemsu u Vorarlbergu. Policija je brzo stigla na mjesto događaja kako bi spriječila nered.
Četiri djelatnika ASFINAG-a opskrbljivali su vozače koji su čekali u prometnoj gužvi bocama vode koje su iz predostrožnosti bile pohranjene u odjelu za održavanje autocesta u Salzburgu.
Već u petak stvorio se zastoj dugačak i do 20 kilometara. Zastoji u prometu zabilježeni su i na graničnim prijelazima.
Kilometarske gužve bile su i u susjednoj Švicarskoj. Touring Club Switzerland (TCS) objavio je na platformi X da su automobili stajali u redu od 16 kilometara ispred tunela Gotthard. Gubitak vremena za vozače ondje je bio do dva sata i 40 minuta.
