Ekonomija
Austrija: Slijedi li nam velika kriza u građevinarstvu, broj narudži i projekata pada
Rast cijena stvara probleme građevinskoj industriji: ne samo da se privatni graditelji sve češće odriču vlastite kuće iz snova, nego je i država smanjila stambene subvencije za novogradnju. Na gradilištima je malo posla, ali se smanjio nedostatak kvalificiranih radnika što je prije bio problem.
Dok je u rekordnoj građevinskoj godini 2019. u Donjoj Austriji odobreno i izgrađeno oko 10.000 stambenih jedinica, voditelj odjela odgovornog za izgradnju u Gospodarskoj komori Donje Austrije, Robert Jägersberger, pretpostavlja da će ove godine biti izdano 6.000 dozvola. Ali daleko od toga da bi se sve zapravo trebale izgraditi: “Ako pretpostavimo da će barem polovica biti izgrađena, bili bismo sretni.”
Razlog za pad nakon godina građevinskog buma nije samo smanjena potražnja od strane privatnih graditelja kuća, već i štedljivost zemlje u stambenim subvencijama. Država je nedavno najavila da će radije obnoviti postojeće zgrade nego graditi nove. Mnogi projekti planirani za jesen su otkazani, javlja Jägersberger.
Jägersberger sada vidi zahtjeve ne samo od strane države, već i od savezne vlade: “Sigurno bi bilo potrebno poboljšanje stambenih subvencija. To me tjera na razmišljanje o pregovorima o financijskom izjednačavanju, u koje će savezna vlada uskočiti u skladu s tim.” Svjejedno postoji potražnja za životnim prostorom, Donja Austrija ipak raste. “Što se manje stanova gradi, to oni naravno poskupljuju”, rekao je predstavnik građevinske industrije.
Dotične tvrtke već imaju problema sa zadržavanjem stalnog osoblja. U keramičarskom i drvnom sektoru bilo je čak i skraćenog radnog vremena preko ljeta. Mnoge tvrtke trenutno pokušavaju otvoriti nova poslovna područja, na primjer renovirati umjesto graditi. “Ali ni ovdje trenutno nema znakova velikog procvata”, kaže Jägersberger.
Manjak kvalificiranih radnika, pak, smanjen je s obzirom na prazne knjige narudžbi, kaže predstavnik branše. Sada je važno zadržati kvalificirane radnike. Strahuje se da bi – slično situaciji u ugostiteljstvu tijekom pandemije CoV-a – kvalificirani radnici mogli promijeniti industriju. Ako se građevinska industrija ponovno oživi za godinu ili dvije, tih bi zaposlenika moglo nedostajati.
Ekonomija
Sve više trgovanih i obrtničkih tvrtki u Austriji ocjenjuje situaciju s poslovanjem kao lošu
Svako treće trgovačko i obrtničko poduzeće Donje Austrije trenutnu poslovnu situaciju ocjenjuje kao “lošu”. To proizlazi iz trenutnog ekonomskog promatranja KMU Research Austria. Samo 19 posto vidi dobru poslovnu situaciju.
U trgovini i obrtu prevladava pesimizam, što jasno pokazuju gospodarska promatranja. Udio tvrtki koje žele ulagati u poslovanje ove je godine pao s 43 na 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav razvoj događaja apsolutni je znak za uzbunu, kaže Jochen Flicker, predsjednik odjela za trgovinu i obrt u Gospodarskoj komori Donje Austrije.
Kao najveće izazove tvrtke vide povećanje cijena sirovina i materijala (59 posto), zatim visoke troškove energije (53 posto) te opterećenje porezima i pristojbama (52 posto). “Zapanjujuće je da se porezi i pristojbe postupno sve više doživljavaju kao izazov i teret, dok se troškovi energije i materijala i dalje vide kao veliki izazov ove godine, ali rjeđe nego prošle godine”, kaže Flicker.
U kontekstu sve slabijeg gospodarstva, Flicker vidi novi bonus za obrtnike, koji se može primijeniti retroaktivno od 15. srpnja za narudžbe od 1. ožujka i koji može iznositi do 2000 eura, kao “vrijedan impuls koji će sigurno potaknuti povećanje u narudžbama”. Vrlo je važno da proces bude što jednostavniji i nebirokratski.
Predsjednik odjela također se zalaže za što bržu provedbu građevinskog paketa koji je sastavila vlada kako bi se potaknula građevinska industrija kao međusektorski pokretač gospodarstva. “I naravno, smanjenje prekomjernih troškova za plaće ostaje problem. Tvrtke i zaposlenici imaju jednaku korist od toga,” kaže Flicker.
Austrija
Evo koliki su trenutni porezi na plaće u Austriji
Prema trenutnoj prognozi Austrijske nacionalne banke (OeNB), inflacija će vjerojatno biti 3,6 posto u 2024. godini. Za iduće godine 2025. i 2026. još se očekuju 2,7 i 2,3 posto. Zadnji put je iznosio 4,1 posto u ožujku – treća najviša vrijednost unutar eurozone.
Mjerodavna vrijednost za povećanje graničnih vrijednosti tarifnih razina poreza je tekuća inflacija od srpnja prethodne godine do lipnja prethodne godine. Za ovu godinu, konkretno inflacija od srpnja 2022. do lipnja 2023. (9,9 posto). Koeficijent korekcije kao osnovica za izračun tablice poreza na plaće za 2025. bit će objavljen na ljeto.
Evo koliko su trenutni porezi na plaće u Austriji:
Ovako izgleda tablica poreza na plaće za 2024. godinu / So sieht die Lohnsteuertabelle 2024 aus:
| Einkommen (2023) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2023) | Steuersatz (2024) |
|---|---|---|---|
| bis 11.693 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
| bis 19.134 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
| bis 32.075 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
| bis 62.080 Euro | bis 66.612 Euro | 41 % | 40 % |
| bis 93.120 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
| bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
| ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
