Broj zahtjeva za azil u Austriji očito raste. U prvoj trećini godine podneseno je 16.000 prijava. To je više nego u 2018., 2019. i 2020. godini. U odnosu na prethodnu godinu povećanje je 138 posto. Ljudi iz Ukrajine relativno malo doprinose razvoju te situacije, ali su najjača nacija kada su u pitanju osnovne usluge.

Ova razlika je posljedica činjenice da izbjeglice iz ratom zahvaćenih zemalja imaju različit pravni status. Čak i bez zahtjeva za azil, oni dobivaju osnovnu skrb i čak imaju pristup tržištu rada.

Kada je riječ o zahtjevima za azil, situacija je vrlo drugačija. Afganistanci su najveća skupina s 4.245 zahtjeva, a slijede Sirijci s 3.920. Ukrajinci su tek na osmom mjestu s 453 zahtjeva – što je pokazatelj da se velika većina raseljenih nada povratku kući. Naravno, postoji značajan porast. U cijeloj prethodnoj godini bio je samo 91 zahtjev za azil od strane Ukrajinaca. Zanimljiv detalj je da je velika većina ukrajinskih zahtjeva podnesena u prvoj fazi rata, dakle u veljači i ožujku. U travnju ih je bilo samo 21, isto koliko i u siječnju.

Većina podnositelja zahtjeva u svim skupinama još uvijek su muškarci, točnije gotovo 84 posto. Uostalom, 30 posto je mlađih od 18 godina, dok je tek 0,5 posto starijih od 65 godina. Daleko najveća skupina, sa 57,5 ​​posto, su osobe od 18 do 35 godina. Broj maloljetnih izbjeglica bez pratnje visok je i iznosi 2.165.

Ove godine bilo je gotovo 26.500 pravomoćnih odluka. Izdano je gotovo 7.000 boravišnih dozvola, od kojih oko 4.500 azil, ostalo su supsidijarna zaštita ili humanitarno pravo boravka. 14.600 odluka bilo je negativno. Od većih skupina, Sirijci, Iranci i Somalijci imaju posebno dobre šanse da dobiju azil. Otvoreno je 28.815 predmeta, od kojih većina u prvom stupnju.