Austrija
Austrija: Pohađanje škole u prosjeku košta 2200 eura godišnje
Roditelji plaćaju u prosjeku oko 2200 eura godišnje da dijete pohađa školu. Trenutna studija troškova škola koju je provela Radnička komora (AK) pokazuje da najveće troškove imaju učenici AHS viših škola ili strukovnih srednjih i viših škola.
Najniži su troškovi za djecu u nižoj ili srednjoj školi AHS te u osnovnim školama. Troškovno opterećenje najveće je na početku ili na kraju školovanja. Za potrebe studije koju je procijenio Foresight, oko 2500 roditelja s gotovo 4000 školske djece godinu dana (od srpnja 2023. do srpnja 2024.) vodilo je dnevnik o troškovima pohađanja škole njihovog djeteta – od bilježnica do računala do popodnevne skrbi, poduke ili troškova za sportski tjedan. Roditelji su se mogli prijaviti za sudjelovanje u panel studiji, tako da je uzorak bio slučajan.
U prosjeku je godišnje troškovno opterećenje bilo 2.223 eura po djetetu. Srednje škole 2. razine u prosjeku su potrošile 2.592 eura. U osnovnim školama trošak je bio oko 2.254 eura, u AHS nižim i srednjim školama 2.097 eura. Prema obrazovnoj stručnjakinji AK Elke Larcher, razlog različite raspodjele je često visoka cijena računalne opreme i školskog materijala za određene predmete na višim razinama, dok u srednjoj razini 1 učenici odnedavno od države dobivaju jeftina prijenosna računala.
Pojedinačne stavke mogu značajno varirati – nemaju svi roditelji iste troškove svake godine. Praktički svi moraju platiti takozvani školski pribor ili knjige. Prosječna potrošnja je oko 300 eura godišnje. Otprilike tri četvrtine imalo je troškove za “školski materijal i odjeću za određene predmete”. To uključuje, na primjer, opremu za gimnastiku ili radnu torbu ili, u nekim strukovnim školama, pribor za kuhanje ili uniforme. U prosjeku je na njih potrošeno nešto više od 200 eura.
Otprilike trećina roditelja imala je izdatke za računala, tablete i IT – u prosjeku 529 eura. Tu su i troškovi za jednodnevne (55 posto) ili višednevne školske događaje (42 posto), poduku (28 posto) ili doprinose i odbitke (61 posto) ili popodnevnu skrb (37 posto).
Kako godina odmiče, postaje jasno da se većina zapisa o troškovima logično javlja na početku škole. Drugi je vrhunac pred kraj škole, kada ima mnogo ekskurzija ili sportskih tjedana i više nastave. Povećani troškovi nastaju i na kraju prvog semestra, što također uključuje instrukcije i tečajeve skijanja.
Za predsjednicu AK Renate Anderl, hitno moramo “razmotriti da bi pohađanje javne škole trebalo biti besplatno.” Roditelji često moraju platiti velike iznose odjednom, a mnogi to ne mogu učiniti lako. “Uspjeh u školi uvelike je privatiziran”, rekla je Anderl na tiskovnoj konferenciji u utorak.
Kao lijek, AK poziva na masovno širenje cjelodnevnih škola i financiranje škola na temelju indeksa mogućnosti putem kojeg škole s posebnim izazovima dobivaju više sredstava. Osim toga, školski događaji i potpora osobama s poteškoćama u učenju trebaju biti besplatni. Učiteljima bi pak trebalo osigurati proračun s kojim mogu naručiti školski materijal poput bilježnica, olovaka itd. za svoje učenike.
Austrija
Zbog poskupljenja putovnica u Austriji gotovo pa nestalo termina za izradu dokumenata
Zbog najavljenog znatnog poskupljenja državnih dokumenata od 1. srpnja, građani širom Austrije pohrlili su u urede kako bi na vrijeme obnovili svoje putovnice i osobne isprave. U mnogim gradovima svi termini su već danima unaprijed rasprodani, a pritisak na administraciju doseže vrhunac.
U četvrtak će Nacionalno vijeće donijeti nove mjere u sklopu sanacije državnog proračuna. Među njima se nalazi i povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje umirovljenika, no najširu javnost ponajviše pogađa jedno: značajno povećanje saveznih pristojbi.
Putovnica poskupljuje na 112 eura, vozačka dozvola na 90
Naknade nisu mijenjane još od 2011. godine, a sada će biti usklađene s inflacijom. Tako će nova putovnica od 1. srpnja koštati 112 eura umjesto dosadašnjih 75,90, dok će cijena vozačke dozvole porasti s 60,50 na 90 eura. Više će se plaćati i za stjecanje državljanstva, boravišne dozvole te podneske prema najvišim sudovima.
Procjenjuje se da će država u 2025. godini ovim putem uprihoditi dodatnih 65 milijuna eura, a od 2026. nadalje čak 150 milijuna eura godišnje.
Građani masovno obnavljaju dokumente prije poskupljenja
Zbog toga mnogi sada u posljednji trenutak pokušavaju obnoviti svoje dokumente kako bi izbjegli nove cijene i kupili si “mir” na sljedećih deset godina. U brojnim gradovima, poput Salzburga, magistrati su potpuno prebukirani, a ORF izvještava da su angažirani dodatni zaposlenici.
“Radimo punim kapacitetom, nemamo više nijedan slobodan šalter”, izjavio je voditelj odjela za putovnice Franz Schefbaumer. Iako je otvoren dodatni, privremeni šalter, svi termini su odavno rezervirani. “Iznimke radimo samo za osobe u stvarno hitnim situacijama”, kazao je za ORF.
Gužve su postale toliko velike da građani već traže termine u okolnim općinama poput Halleina i Seekirchena – no ni tamo više nema slobodnih kapaciteta.
Austrija
Obitelj u Beču dobivala čak 9000 eura socijalne pomoći, imali 11-ero djece – nisu radili
U Beču se ponovno rasplamsala javna rasprava o visini socijalne pomoći nakon što je otkriven slučaj velike sirijske obitelji koja mjesečno prima čak 9.000 eura državne potpore – bez ikakvog zaposlenja, u neto iznosu.
Prethodni slučaj u kojem je deveteročlana obitelj – majka, otac i sedmero djece – primala 4.600 eura socijalne pomoći, uključujući 995,46 eura za najamninu, već je izazvao burne reakcije javnosti i političara. Slučaj je izašao na vidjelo kada je obitelj željela unajmiti stan u bečkom okrugu Landstraße te je stanodavcu predočila dokaz o primanjima. Dokumentacija je pokazala da roditelji dobivaju po 809,09 eura mjesečno, uz dodatak od 51,01 euro po osobi jer žive s maloljetnom djecom. Svako dijete donosi dodatnih 312,08 eura, osim jednog za koje obitelj nema pravo na tu naknadu.
Još veći slučaj: 9.000 eura za obitelj s 11 djece
Prema izvješću lista “Kronen Zeitung”, novi rekord drži sirijska obitelj s čak jedanaestero djece. Ukupna mjesečna potpora za ovu obitelj iznosi oko 9.000 eura – od toga 6.000 eura otpada na socijalnu pomoć (Mindestsicherung), a preostalih 3.000 eura na obiteljsku naknadu (Familienbeihilfe).
U iznos su uključene i naknade za stanovanje, obiteljski dodatak koji se povećava s brojem djece (“Geschwisterstaffelung”), dječji porezni odbici, kao i razne posebne isplate poput dodatka za početak školske godine. Procjenjuje se da ukupna mjesečna primanja ove obitelji mogu dosegnuti i peteroznamenkasti iznos.
Gradske vlasti: “Rijetka pojava”
Iz ureda bečkog gradskog vijećnika za socijalna pitanja Petera Hackera (SPÖ) poručuju kako se radi o “rubnoj pojavi”. Prema njihovim podacima, 58,1 posto obitelji koje primaju socijalnu pomoć imaju jedno ili dvoje djece, dok su ovako velike obitelji iznimka.
Navode i da je spomenuta obitelj najveća koja prima socijalnu pomoć u Beču. Iako postoje još tri obitelji s jedanaestero djece, trenutačno nijedna nema dvanaest ili više djece. Zanimljivo je i da ista obitelj u saveznoj pokrajini Vorarlberg, kojom upravljaju konzervativne stranke, navodno ima pravo na još veću potporu.
Javna rasprava i političke reakcije
Ovakvi slučajevi izazvali su nezadovoljstvo među radno aktivnim građanima, od kojih mnogi smatraju da sustav prekomjerno nagrađuje nezaposlene obitelji s mnogo djece. S druge strane, organizacije poput Volkshilfe ističu kako su takve obitelji zapravo i dalje ispod praga siromaštva te da bi trebale dobivati i više.
Slučaj je dodatno potaknuo političke rasprave o reformi sustava socijalne pomoći i njegovoj pravednosti u kontekstu migracija, integracije i demografske politike.
Austrija
Stravičan napad na ulicama Beča, nakon preprike dobio nož u vrat
U petak oko 14:30 sati dogodio se brutalan napad u bečkoj četvrti Ottakring, u blizini Yppenplatza. Prema prvim informacijama, 24-godišnji muškarac napadnut je nožem te je zadobio ubodnu ranu u predjelu vrata. Na mjesto događaja odmah su intervenirali hitna pomoć i policija, dok je napadač pobjegao i još uvijek je u bijegu. Prvotno je policija smatrala da je u napadu korištena željezna šipka.
Hitna služba pružila je hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenom, no posao su im otežavali svjedoci koji su pokušavali ući u vozilo hitne pomoći.
Posebno zabrinjava pozadina događaja: napadač je, navodno, nosio mačetu za pojasom. Povod sukoba, kako se tvrdi, bio je samo pogled žrtve. Prema iskazima, 24-godišnjak je sjedio s poznanikom na klupi kada su primijetili muškarca s mačetom. On je, navodno, odmah reagirao agresivno riječima: “Što gledaš tako?” Nakon kratke prepirke, došlo je do napada.
Unatoč ozbiljnoj ozljedi i jakoj krvarenju, čini se da je mladić imao nevjerojatnu sreću – glavna arterija u vratu nije pogođena, pa ozljede nisu opasne po život.
Policija je odmah pokrenula potragu za napadačem, koja još uvijek traje.
