Connect with us

Austrija

Austrija: Nezaposlenost ponovno porasla, najgore u građevini

Objavljeno

na

Broj nezaposlenih porastao na dvoznamenkast iznost u ožujku prvi put nakon nekoliko mjeseci. Uključujući polaznike edukacije, na Zavodu za zapošljavanje (AMS) krajem mjeseca bilo je prijavljeno 369.640 osoba, 11 posto ili gotovo 36.000 osoba više nego prije godinu dana. Od toga je izravno registrirano 291.468, au AMS obuci sudjelovale su 78.172 osobe.

Šef AMS-a Johannes Kopf vidi “posebno loš razvoj događaja, pogotovo jer je rok ove godine padao na Uskrsnu nedjelju, koja je općenito povoljna za zapošljavanje”.

Prema riječima stručnjaka, Austrija je očito još uvijek u recesiji. “Za razliku od prije godinu dana, kada su prognoze predviđale samo kratki gospodarski pad, više ne vjerujem u brzi oporavak u smislu ranog smanjenja nezaposlenosti u Austriji.” Zbog visoke inflacije u ovoj zemlji, tvrtke ne samo da su izgubile konkurentnost, već imaju i višak kadrovskih kapaciteta. “Čak i ako se rast vrati, nezaposlenost će vjerojatno samo s odgodom pasti”, analizira Kopf.

Porast je bio najveći – isključujući sudionike obuke – u građevinarstvu (+21,7 posto) i u industriji (+20,3 posto).Muškarci su, dakle, bili mnogo više pogođeni nego žene, mlađi više od starijih.

“U usporedbi s godinama prije izbijanja pandemije Covida, ovo je niska vrijednost”, komentirao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) najnovije podatke o tržištu rada. Trenutačno nešto viša stopa nezaposlenosti u odnosu na ožujak 2023. prvenstveno je posljedica ekonomski izazovnog okruženja.

Stopa nezaposlenosti bila je 7,5 posto u istom mjesecu 2019., prije izbijanja pandemije korone. U 2020. godini iznosila je 12,3 posto, u 2021. godini 9,3 posto, u 2022. godini 6,3 posto, a prije godinu dana 6,2 posto. Trenutačno postoji “još uvijek relativno visoka razina dinamike u područjima austrijskog tržišta rada”, rekao je Kocher. Područja poput građevinarstva ili trgovine, primjerice, trenutno nemaju tu dinamiku.

Potražnja za radnicima ostaje velikaBroj trenutno dostupnih slobodnih radnih mjesta prijavljenih AMS-u pao je za 18 posto na godišnjoj razini na 91.000. Međutim, potražnja je i dalje velika u sektorima s velikom potrebom za kvalificiranom radnom snagom, kao što pokazuje mjesečno prebrojavanje Gospodarskog udruženja ÖVP. Sukladno tome, u ožujku je bilo 184.811 nepopunjenih radnih mjesta.

Prema barometru kvalificirane radne snage Ministarstva rada i AMS-a, u sektoru elektroinstalacija otvoreno je dobrih 3200 radnih mjesta te dobrih 2000 radnih mjesta kuhara. Trebalo bi doći do sveobuhvatnih rasterećenja, a u određenim područjima povećanje radnih dozvola putem crveno-bijelo-crvenih kartica.

Advertisement

Austrija

Radite u Austriji i niste dobili plaću? Evo što možete uraditi

Objavljeno

na

By

Prije svega, treba znati da u Austriji za svoj rad dobivate Gehalt (kao namještenik) odnosno Lohn (kao radnik), što su dva naziva za plaću. Uz to u kolektivnom ugovoru za vašu branšu može biti ugovoreno da morate dobivati i određene doplatke na osnovnu plaću/Zulagen, Zuschläge. Onda se vaš cjelokupni prihod naziva „Entgelt“. U ugovoru o radu, odnosno u tarifnom pravilniku piše koliku plaću dobivate za svoj posao i kojeg vam se datuma ona isplaćuje.

Ako zarađujete više od tzv. Geringfügigkeitsgrenze (granica zarade do koje se ne plaćaju doprinosi), vi ste na temelju svojeg radnog odnosa automatski potpuno osigurani. To znači da imate zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te da ste osigurani u slučaju nezgode na radu i nezaposlenosti. Ako zarađujete ispod gornje granice, osigurani ste samo u slučaju nesreće na radu.

Na kraju mjeseca poslodavac vam mora dati obračun plaće/Lohn- bzw. Gehaltsabrechnung. Tu možete vidjeti kolika vam je bruto-plaća, koliko vam je oduzeto na temelju zakonskih doprinosa (socijalnog osiguranja i poreza na plaću), kao i koliko vam je neto isplaćeno.

No, što učiniti kad vam poslodavac ne isplati plaću?

U tom slučaju zaposleni moraju preporučenim pismom poslodavcu poslati zahtjev za isplatu zaostale plaće. To je važno zbog toga što u kolektivnim i radnim ugovorima stoji da se pravo na dobivanje plaće gubi ako se ona u određenom roku ne zahtijeva pismeno. Tko ne zna kako se to radi, treba se o tome telefonom raspitati u AK, prenosi kroativ.at

No, u svakom slučaju najbolje je otići u Radničku komoru (AK) koja će za vas (ako je opravdano) pokrenuti proceduru za dobivanje vaše teško zarađene plaće.

Nastavi čitati

Austrija

Na AMS-u ste i radite: Evo koliko možete legalno zaraditi

Objavljeno

na

By

Često dobivamo pitanja o tome koliko osoba koja prima novac od AMS-a ili neku drugu socijalnu naknadu poput naknade za hitne slučajeve može legalno zaraditi dok prima te oblike pomoći.

Prema promjenama koje se stupile na snagu s početkom 2024. godine, granični dohodak kojeg mjesečno možete legalno zaraditi je 518,44 eura bruto mjesečno.

“Ovo je iznos koji možete zaraditi do praga graničnog dohotka bez smanjenja naknade za nezaposlene ili hitne pomoći. U 2024. granični dohodak iznosi 518,44 eura bruto mjesečno. U 2023. iznosio je 500,91 eura bruto mjesečno.”, stoji na stranicama AMS-a.

Dazuverdienen können Sie bis zur Geringfügigkeitsgrenze, ohne dass Arbeitslosengeld oder Notstandshilfe gekürzt werden. 2024 beträgt die Geringfügigkeitsgrenze 518,44 Euro brutto pro Monat; 2023 betrug sie 500,91 Euro brutto pro Monat.

Nastavi čitati

Austrija

Šef AMS-a ima novu ideju vezanu za naknade koje se vežu za azilante

Objavljeno

na

U raspravi koja se već mjesecima vodi o ponovnom spajanju obitelji sirijske djece i žena i povezanoj neravnoteži – gotovo sve obitelji živjeti idu u Beč – šef AMS-a Johannes Kopf predlaže svojevrsni “zahtjev socijalne skrbi”. Kako prenosi “profil” (online), države bi mogle sklopiti sporazum u kojem stoji sljedeće: Samo savezna država u kojoj je osoba imala prebivalište tijekom postupka azila odgovorna je za pružanje minimalne sigurnosti izbjeglicama.

Kad bi se potom iz Tirola preselili, primjerice, u Beč, tamo više ne bi bilo nikakvih socijalnih davanja. Izbjeglice ne bi mogle podnijeti novi zahtjev. Prema Kopfovim riječima, to bi se reguliralo takozvanim 15a sporazumom između saveznih država. Ako cijela obitelj živi od minimalca, gubici bi bili još veći da se presele u Beč. Nasuprot tome, takav “zahtjev socijalne pomoći” mogao bi zadržati ljude u regijama gdje ima više posla i mogu brže izaći iz minimalnog dohotka.

Nastavi čitati
LM