Connect with us

Svijet

Armin Laschet je novi predsjednik CDU-a

Objavljeno

na

CDU je dobio novog predsjednika. Premijer savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Armin Laschet novi je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU). Armin Laschet slovi kao čovjek „kontinuiteta“ i umjereno-centrističke struje. Podržava ga krug stranačkih ljudi okupljen oko Merkel.

Laschet je postao predsjednik na stranačkoj konvenciji nakon što je u drugom krugu glasanja pobijedio Friedricha Merza. Od mogućih 991 glasa 521 je dobio Laschet, a 466 Merz. U prvom krugu je iz natjecanja ispao treći kandidat Norbert Roettgen koji nije imao objektivnih šansi prije izbora.

Ove godine u Njemačkoj se održavaju parlamentarni izbori. Prema prvim novogodišnjim istraživanjima instituta INSA, koalicija CDU-CSU zauzima vodeću poziciju. Da su danas izbori, biralo bi ih 36 posto ispitanika. Duplo manje bi osvojili Zeleni, koji već duže vremena kotiraju kao druga najjača stranka u Njemačkoj. Na povijesno niskih 15 posto nalaze se Socijaldemokrati (SPD). Pored njih, izborni prag sigurno prelaze desno-populistički AfD (10%), radikalno-lijeva LINKE (8%) te liberalni FDP (7%).

Hoće li Laschet biti i demokršćanski kandidat za kancelara na izborima u rujnu, odlučit će se nakon nekoliko pokrajinskih izbora u ožujku. Na zadnjem ispitivanju javnog mijenja na pitanje koga bi željeli za kancelara, 54 posto birača koalicije CDU-CSU na tome mjestu vidi bavarskog premijera Markusa Södera. Laschet je prije današnje pobjede bio i iza svog protukandidata Merza i daleko iza Södera.



Advertisement

Svijet

U jednoj europskoj zemlji skratili su radni tjedan, plaća ostala ista. Ovo su rezultati testa

Objavljeno

na

Godinu dana nakon završetka najvećeg svjetskog eksperimenta s četverodnevnim radnim tjednom velika većina tvrtki koje su sudjelovale još uvijek dopušta svojim zaposlenicima da rade skraćeni radni tjedan, a više od polovice njih je potpuno prešlo na novi način rada.

Od lipnja do prosinca 2022. radnici u 61 tvrtki u Velikoj Britaniji radili su 80% svojih uobičajenih sati za istu plaću. U zamjenu su se obvezali da će obaviti 100% svog posla, piše CNN, a prenosi Index.hr.

Najmanje 89% tih tvrtki i dalje je provodilo politiku, a najmanje 51% tvrtki je potpuno prešla na četverodnevni radni tjedan krajem 2023., navodi se u izvješću koje je objavio jedan od organizatora eksperimenta.

Studiju je u srijedu objavio Autonomy, think tank koji je proveo ispitivanje 2022. s neprofitnim organizacijama 4 Day Week Global i 4 Day Week UK Campaign u partnerstvu s istraživačima sa sveučilišta Cambridge i Oxford te Boston Collegea.

Učinci skraćenog radnog vremena bili su iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke, navodi se u izvješću.

Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem tjelesnom i mentalnom zdravlju, boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, općem zadovoljstvu životom te da su manje iscrpljeni zbog posla.

„Ključna stvar je da rezultati nakon šest mjeseci nisu posljedica kratkoročnih utjecaja. Ti su učinci stvarni i dugotrajni”, rekla je Juliet Schor, profesorica sociologije koja je anketirala radnike koji su sudjelovali u eksperimentu.

Menadžeri i izvršni direktori u 28 tvrtki koji su pristali odgovoriti na dodatna pitanja kažu da je četverodnevni radni tjedan pozitivno utjecao na njihovu tvrtku. Polovica tvrtki imala je manju fluktuaciju osoblja, trećini je zapošljavanje novih ljudi postalo mnogo lakše, a 82% je prijavilo korisne učinke na dobrobit zaposlenika.

Izvješće također naglašava metode koje su organizacije koristile za održavanje četverodnevnog tjedna, uključujući nove načine organizacije sastanaka, radne komunikacije i određivanja prioriteta.

Gotovo polovica od 61 tvrtke koje su sudjelovale u ispitivanju 2022. godine su u marketingu i oglašavanju, uslužnom i neprofitnom sektoru. Ostatak obuhvaća niz industrija, uključujući građevinarstvo, proizvodnju, maloprodaju, zdravstvo te zabavu.

Zaposlenici posljednjih godina sve češće zagovaraju skraćenje radnog tjedna, pogotovo nakon što su milijuni zaposlenika tijekom pandemije prešli na rad na daljinu i prestali putovati na posao, štedeći tako vrijeme i novac.

Nastavi čitati

Svijet

Novi snažan potres u Hrvatskoj: Od jutra zabilježena četiri potresa

Objavljeno

na

By

Novi potres magnitude 4,1 stupnjeva po Richteru pogodio je Hrvatsku oko 7 sati, zabilježio je Europski mediteranski seizmološki centar (EMSC). Ovo je četvrti potres koji je od jutros zabilježen u Hrvatskoj.

Podsjetimo, oko 5 sati ujutro EMSC je objavio da je registriran potres magnitude 3,7 koji se dogodio 24 kilometra jugozapadno od Metkovića, 54 kilometra južno od Mostara i pet kilometara jugozapadno od Neuma u Bosni i Hercegovini.

Potres je bio na dubini od 6 kilometara, a osjetio se i na području BiH. Potom su registrirana još dva slabija potresa magnitude 2,6.

Prema podacima Seizmološkog zavoda Srbije, potres je tijekom jutra zabilježen i u Crnoj Gori. Taj potres je bio jačine 2,2 stupnja.

Nastavi čitati

Svijet

Treba li zabraniti mobitele u školama? Velika metropola donosi odluku

Objavljeno

na

By

London – Pametni telefoni dramatično smanjuju koncentraciju i učinak u nastavi, ometaju nastavu, povećavaju internetsko zlostavljanje i, posljednje, ali ne i najmanje važno, pametni telefoni potiču usamljenost.

Prošle je godine UN-ovo izvješće preporučilo zabranu pametnih telefona u školama.

Velika Britanija, gdje 97 posto učenika već posjeduje pametni telefon do svoje 12. godine, sada povlači posljedice: planiraju zabraniti mobitele tijekom nastave. Kako će se zabrana provoditi ovisi o školama; a mobiteli će se ponegdje predavati čak i na ulazu u školu.

Britanska ministrica obrazovanja Gillian Keegan rekla je da želi “učiteljima omogućiti da rade ono što znaju najbolje: podučavaju”.

Nastavi čitati
LM