Austrijski zdravstveni sustav suočava se s ozbiljnim izazovima unatoč rekordnom broju liječnika. Najnoviji podaci pokazuju da problem nije u ukupnom broju medicinskog kadra, već u njihovoj raspodjeli, pri čemu najveći nedostatak vlada u javnom sustavu – bolnicama i ordinacijama koje rade s ugovorom s osiguranjem.
Sve više liječnika odlazi u mirovinu
Prema aktualnoj statistici, krajem 2025. u Austrija bilo je registrirano 53.353 liječnika. Međutim, gotovo trećina njih starija je od 55 godina, što znači da se sustav suočava s velikim valom odlazaka u mirovinu. Procjenjuje se da će u sljedećih deset godina čak 18.346 liječnika dosegnuti ili prijeći dob za umirovljenje.
Kako bi se zadržala postojeća razina zdravstvene skrbi, bit će potrebno godišnje popunjavati oko 1.836 liječničkih mjesta. U tu procjenu još nisu u potpunosti uključeni trendovi poput sve češćeg rada na nepuno radno vrijeme, koji dodatno opterećuju sustav.
Javni sustav pod najvećim pritiskom
Predsjednik Austrijska liječnička komora Johannes Steinhart upozorava kako se ne radi o općem nedostatku liječnika, već o manjku u javnom sektoru. Posebno su pogođene ordinacije koje rade s osiguravajućim kućama te bolnice, gdje pacijenti najčešće traže zdravstvenu pomoć.
Sve veći broj liječnika odlučuje se za rad u privatnim ordinacijama, gdje imaju veću fleksibilnost u organizaciji radnog vremena i lakše usklađuju poslovni i privatni život. No, za pacijente to često znači dodatne troškove, jer usluge moraju prvo sami platiti, a zatim dobivaju samo djelomičan povrat sredstava.
Održavanje sustava ovisi o reformama
Iako više od 6.100 liječnika nastavlja raditi i nakon 65. godine života, stručnjaci upozoravaju da se dugoročno ne može oslanjati na takav model. Kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje situacije, potrebno je učiniti javni zdravstveni sustav privlačnijim.
Austrijska liječnička komora predlaže poboljšanje radnih uvjeta, uvođenje fleksibilnijih modela rada poput djelomičnih ugovora te poticanje timskog rada među liječnicima. Također ističu važnost očuvanja klasičnih ordinacija koje su i dalje ključne za dostupnost zdravstvene skrbi.
Problem počinje nakon fakulteta
Jedan od ključnih izazova nalazi se i u sustavu edukacije. Iako broj studenata medicine nije glavni problem, nedostatak specijalizantskih i pripravničkih mjesta predstavlja usko grlo. Mladi liječnici često čekaju na odgovarajuće pozicije nakon završetka studija, što usporava njihovo uključivanje u sustav.
Struka stoga poziva bolnice da povećaju broj mjesta za specijalizaciju, uz financijske poticaje umjesto administrativnih ograničenja. Bez takvih reformi, upozoravaju stručnjaci, Austrija bi se uskoro mogla suočiti s paradoksom – dovoljnim brojem liječnika na papiru, ali nedovoljnom dostupnošću zdravstvene skrbi za građane.
