U Austriji se ponovno rasplamsala žustra politička rasprava o mogućem produljenju radnog vijeka, nakon što je predsjednica seniorske organizacije Seniorenbund i članica ÖVP Ingrid Korosec otvorila pitanje reforme mirovinskog sustava. Njezin prijedlog izazvao je oštre reakcije oporbe i sindikata, posebno iz redova SPÖ.

Korosec smatra da bi se u budućnosti pri odlasku u mirovinu manje trebalo gledati na dob, a više na broj godina provedenih u radu. Prema njezinim riječima, potrebno je otvoriti široku društvenu raspravu o tome treba li temelj za odlazak u mirovinu biti 40, 42 ili 45 godina radnog staža. Također je spomenula mogućnost automatskog usklađivanja mirovinske dobi s očekivanim životnim vijekom, primjerice kroz postupno povećanje svakih nekoliko godina.

Iako se o toj ideji već raspravlja unutar ÖVP, Korosec ne očekuje njezinu realizaciju u aktualnom zakonodavnom razdoblju, budući da nije dio službenog programa vlade. Nakon kritika, dodatno je pojasnila kako trenutačno ne podržava povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu, ali inzistira na otvaranju rasprave o dugoročnoj održivosti sustava.

Iz SPÖ stiže odlučno protivljenje. Predsjednica umirovljeničke organizacije te stranke Birgit Gerstorfer upozorava kako bi vezivanje mirovine uz radni staž ili očekivani životni vijek bilo društveno nepravedno. Ističe da bi takav model posebno pogodio osobe s duljim obrazovanjem, ali i žene koje češće imaju prekide u karijeri zbog brige o djeci ili članovima obitelji.

Sličan stav zauzimaju i predstavnici ÖGB. Predsjednica njihove umirovljeničke sekcije Monika Kemperle smatra da se fokus rasprave pogrešno usmjerava. Naglašava da ključni problem nije dob za umirovljenje, već činjenica da mnogi radnici posljednje godine prije mirovine provode u nezaposlenosti ili narušenog zdravlja.

Podaci s tržišta rada dodatno potkrepljuju zabrinutost. Prema informacijama AMS, u lipnju 2026. oko 120.000 osoba starijih od 50 godina bilo je nezaposleno ili uključeno u programe osposobljavanja. To čini više od trećine svih evidentiranih nezaposlenih. Istodobno, stopa zaposlenosti među osobama u dobi od 55 do 64 godine iznosi oko 60 posto, što znači da značajan dio te populacije više nije aktivan na tržištu rada.

Gerstorfer upozorava kako je neprihvatljivo da se radnike s dugogodišnjim iskustvom izbacuje s tržišta rada, a zatim ih se proziva zbog ranijeg odlaska u mirovinu. Kao rješenje predlaže uvođenje tzv. bonus-malus sustava, kojim bi se nagrađivale tvrtke koje zapošljavaju i zadržavaju starije radnike, dok bi se one koje ih prerano otpuštaju financijski sankcionirale.

Rasprava o mirovinskoj reformi očito će ostati jedno od ključnih političkih pitanja u Austriji, a u vladajućoj koaliciji i stranka NEOS podupire otvaranje dijaloga o mogućem podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu.