Austrija
Austrija: Učitelji će moći izricati kazne roditeljima?
Čelnica pokrajinskog ogranka stranke ÖVP Johanna Mikl-Leitner zahtijevala je u ljetnoj raspravi “NÖ-heute” da bi učitelji trebali imati mogućnost izricanja kazni roditeljima koji se ne žele integrirati. Dok ministar obrazovanja podržava ovu mjeru, stručnjaci su skeptični.
Protudruštva se sve više razvijaju u lokalnim školama, rekla je Johanna Mikl-Leitner u ljetnom razgovoru. “Pedagogijom maženja” nećete daleko stići. Zato je čelnik državne stranke ÖVP-a zahtijevao da učitelji mogu izricati kazne ako se roditelji ne žele integrirati. Ako se te kazne ne plate, onda treba smanjiti socijalna davanja.
Ministar obrazovanja Martin Polaschek (ÖVP) pozdravio je inicijativu Mikl-Leitner u pismenoj reakciji: „Svakom učeniku i svakom učitelju mora biti jasno da naša pravila i zakoni vrijede u našim učionicama. Tko to ne želi razumjeti i ne želi se integrirati, mora snositi posljedice.” No, još uvijek nema konkretan plan kako bi te sankcije trebale izgledati i kako bi se trebale provoditi.
Nije odgovornost nastavnika
U svakom slučaju, entuzijazam među učiteljima je ograničen. Eva Teimel, zamjenica predsjednice sindikata nastavnika AHS, govori o administrativnom preopterećenju: „Naš posao definitivno ne može biti kažnjavanje. Kao učitelji gradimo odnos sa svojim učenicima i onda bi to bilo jako kontraproduktivno. Morali biste pronaći druge načine i sredstva.” Također zato što bi administrativni napor bio neizdrživ.
Teimel dobiva podršku od obveznog školskog sindikalista Paula Kimbergera, za kojeg škola sama neće moći riješiti problem. Za istraživača integracije Manfreda Zentnera sa dunavskog sveučilišta Krems, škola je važno mjesto za integraciju, ali treba “podršku drugih ljudi, na primjer i kroz školski socijalni rad, izvanškolski rad s mladima ili klubove”.
Osim toga, teško je definirati kriterije kada se netko ne želi integrirati i trebaju uslijediti kazne. “Nije slučaj da je to mjerljivo kao u prometu, gdje vozim 53 u zoni 50 i onda moram platiti kaznu”, kaže predstavnica ljudskih resursa Teimel. S njihove točke gledišta, potrebno je više administrativne potpore za nastavno osoblje kako bi se ponovno više mogli koncentrirati na nastavu, kao i više socijalnih radnika u školama.
Istog je mišljenja i stručnjak za socijalno pravo Wolfgang Mazal sa Sveučilišta u Beču. Učitelji ne mogu kažnjavati, kaže, mogu samo ukazati nadležnima ako nešto nije u redu. Već postoji kršenje obveznog pohađanja škole ako se djeca ne šalju u školu. „Ovo se naravno može proširiti“, primjerice ako roditelji ne dolaze na roditeljske večeri bez razloga ili se oglušuju na pozive iz škole. “Nema sumnje da još uvijek možemo izoštriti stvari”, kaže Mazal.
Međutim, Mazal ograničava: „Izravan pristup da kažemo da vidimo problem, izreknemo novčanu kaznu i smanjimo obiteljske dodatke ili naknade za brigu o djeci, to jednostavno neće funkcionirati. Ali postoje razna socijalna davanja koja čine obiteljski prihod i zapljena tog prihoda za naplatu kazni nedvojbeno se može zakonski omogućiti.
Administrativne kazne također su opcija za istraživača integracije Manfreda Zentnera sa dunavskog sveučilišta Krems. No, po njegovom mišljenju, rezanje socijalnih naknada nije ispravan pristup kada je riječ o naknadama na koje postoji pravo. Rezanje ovoga jer se netko u obitelji ne ponaša kako treba je problematično. Vrlo često je jezična barijera ta koja dovodi do toga da roditelji ne sudjeluju u školskim događanjima.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
