Gotovo cijelo desetljeće jedan bračni par iz 3. bečkog okruga plaćao je znatno previsoku najamninu za svoj unajmljeni stan u starijoj zgradi. Uz pravnu podršku Mietervereinigung Wien (Udruge stanara Beča), uspjeli su izboriti povrat preplaćenog iznosa od čak 63.350 eura – i to u rekordnom roku.

Prema izvještaju časopisa Fair Wohnen, Elias i Lea Eberl (ime promijenjeno) uselili su se 2016. godine u stan od približno 100 četvornih metara u prizemlju zgrade. Ugovor o najmu bio je prvotno sklopljen na pet godina, a zatim dvaput produljen na po tri godine. Već tada je najamnina bila znatno viša od zakonom dopuštene.

Na početku najma vlasnik je tražio 1.122 eura neto mjesečno, uz dodatnu naknadu za namještaj i režijske troškove. To je iznosilo više od 11 eura po kvadratu, dok je zakonski regulirana cijena u svibnju 2016. bila samo 5,39 eura – umanjena za 25 posto zbog vremenski ograničenog ugovora.

Kako je u ugovoru bila uključena i tzv. vrijednosna klauzula, najamnina je tijekom godina stalno rasla. Tako su Eberlovi 2023. godine plaćali već 1.388 eura neto mjesečno, plus 50 eura za namještaj i 200 eura paušala za režije – sve uvećano za PDV.

U ožujku 2025. godine g. Eberl obratio se Mietervereinigung Wien. Pravnica Anna Wolfschluckner pokrenula je postupak pred bečkom Stambenom arbitražom (MA 25). Utvrđeno je da su i najamnina i naknada za namještaj bile previsoke.

Dok ovakvi postupci inače znaju trajati mjesecima, u ovom slučaju postignut je brz dogovor: već u lipnju 2025. upravitelj zgrade ponudio je nagodbu u ime vlasnika, koja je nakon kratkih pregovora prihvaćena. Samo dva mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, stanari su dobili povrat od 63.350 eura.

Ključ uspjeha bio je pravodobni pravni savjet. Wolfschluckner je posebno upozorila par da nikako ne potpisuju tzv. izjavu o odricanju potraživanja – dokument koji vlasnici često traže pri vraćanju stana, a kojim se stanari odriču svih budućih zahtjeva. Zakonski gledano, povrat stana ne smije se uvjetovati takvom izjavom.

Preporuka Mietervereinigung Wien svim stanarima:

pri vraćanju stana ništa ne potpisivati bez provjere. U slučaju sumnje, uvijek se obratiti pravnoj službi, ponijeti sa sobom osobu od povjerenja ili zatražiti pomoć Udruge stanara.

Beč, 22. rujna 2025. – Danas poslijepodne službeno započinju jesenski pregovori o plaćama, a prvi na redu su metalci. Kao i svake godine, ishod će imati veliki utjecaj i na ostale sektore, budući da u metalskoj industriji radi oko 190.000 zaposlenih.

Sukob argumenata prije početka

Već prije službenog otvaranja pregovora, obje strane – sindikati i poslodavci – krenule su s argumentacijom putem njima bliskih instituta.

Momentum Institut, blizak sindikatima, odbacuje zahtjeve za suzdržanošću u povećanju plaća te ističe da je glavni problem rast cijena energije, a ne rast plaća.

Agenda Austria, s druge strane, upozorava da plaće u Austriji rastu znatno brže nego u ostatku eurozone, dok produktivnost stagnira.

Prema podacima, tarifne plaće u Austriji od 2020. porasle su za 28 %, dok je u eurozoni rast iznosio 17,2 %.

Stručnjaci podijeljeni

Dok jedni upozoravaju na gubitak konkurentnosti zbog previsokih plaća u odnosu na zapadnoeuropske partnere, drugi ističu da je austrijski sustav kolektivnog pregovaranja proteklih godina pridonio rastu blagostanja, smanjenju nezaposlenosti i stabilnosti tržišta rada.

Sindikalni predstavnici ponavljaju da plaće ne guraju inflaciju prema gore, već da radnici trebaju više kupovne moći kako bi se gospodarstvo pokrenulo. Poslodavci pak tvrde da su troškovi rada već sada previsoki i da prijete održivosti industrije.

Pregovori metalaca i željezničara

Prvi krug pregovora u metalskoj industriji danas počinje formalnom predajom sindikalnih zahtjeva u Gospodarskoj komori, nakon čega slijedi sastanak s predstavnicima Fachverband Metalltechnische Industrie (FMTI). Glavni sindikalni pregovarači su Reinhold Binder (PRO-GE) i Mario Ferrari (GPA), dok poslodavce predvodi Christian Knill.

U isto vrijeme kreću i pregovori za oko 55.000 zaposlenih u željezničkim poduzećima. Sindikat vida već je najavio da neće pristati na gubitke realnih plaća.

Ishod ovih pregovora smjerodatno će odrediti ton cijele jesenske runde kolektivnog ugovaranja u Austriji.

Broj zahtjeva za azil u Austriji nastavlja padati. Prema podacima austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom kolovoza 2025. godine podneseno je 1.403 zahtjeva za azil, što je 179 manje nego u srpnju. Od početka godine do kraja kolovoza ukupno je zabilježeno 11.622 zahtjeva, što predstavlja pad od 32 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (17.171 zahtjev).

Najveći broj zahtjeva u kolovozu dolazi iz Afganistana – ukupno 405, ali više od polovice njih nisu novi zahtjevi, već se odnose na ponovne prijave ili zahtjeve djece rođene u Austriji. Od ukupnog broja ovogodišnjih zahtjeva, samo 4.545 su tzv. originalni zahtjevi, dok se ostali odnose na osobe koje su već ranije zatražile zaštitu.

Prema Ministarstvu, na povećanje broja zahtjeva među ženama iz Afganistana utjecala je i presuda Europskog suda pravde (EuGH), prema kojoj žene koje imaju samo subsidijarnu zaštitu mogu ponovno podnijeti zahtjev za puni azil.

Trend pada i u ostatku Europe

Slično kao u Austriji, broj zahtjeva za azil pada i na razini cijele Europske unije. Do kraja kolovoza 2025. zabilježeno je 528.444 zahtjeva, što je 20 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine.

Najveći pad zabilježen je u:

• Cipru (–65 %)
• Bugarskoj (–71 %)
• Rumunjskoj (–52 %)
• Njemačkoj (–38 %)
• Nizozemskoj (–33 %)
• Italiji (–20 %)

S druge strane, broj zahtjeva porastao je u Latviji (+18 %), Luksemburgu (+8 %) i Hrvatskoj (+7 %).

Austrija se po broju zahtjeva po glavi stanovnika nalazi na 11. mjestu u Europi, dok je u apsolutnim brojkama na 9. mjestu, iza Belgije, Švicarske i Nizozemske, a ispred Poljske i Irske.

Više od 9.000 osoba deportirano – polovica osuđena za kaznena djela

Do kraja kolovoza austrijsko Savezno ured za strance i azil (BFA) donio je 20.790 negativnih rješenja ili obustavio postupke. Od tog broja:

• 6.984 osoba dobilo je azil ili subsidiarnu zaštitu
• 1.269 osoba napustilo je Austriju dobrovoljno tijekom postupka
• 9.080 osoba deportirano je – od čega 4.717 dobrovoljno, a 4.363 prisilno

Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova, svaka druga deportirana osoba prethodno je bila kazneno osuđena. Do kraja kolovoza izvršeno je i 619 “Dublin” transfera u druge EU države, među njima:

• 75 osoba iz Afganistana
• 69 iz Sirije
• 67 iz Alžira

Znatno smanjen broj osoba u sustavu osnovne skrbi

Trenutno se u sustavu osnovne skrbi u Austriji nalazi 55.923 osoba, dok ih je početkom 2023. bilo gotovo 93.000. Ministarstvo ističe da su zbog toga moguće značajne uštede, a broj državnih smještajnih centara smanjen je s više od 30 na samo 8.

Smanjen je i broj šatora i kontejnerskih objekata na graničnim prijelazima, s obzirom na pad ilegalnih prelazaka granice. U Spielfeldu ostaju samo ključni objekti za posebne policijske kontrole, dok će četiri šatora biti uklonjena do kraja rujna. Slično je i u Nickelsdorfu, gdje su također uklonjena četiri velika šatora.

Kontroverze oko posjeta delegacije talibana

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) suočio se s kritikama nakon što je austrijska delegacija održala sastanak s predstavnicima talibanskog režima. Oporba, uključujući SPÖ i Zelene, osudila je susret. Ministarstvo je odgovorilo kako se radilo o tehničkim razgovorima s ciljem omogućavanja povratka afganistanskih državljana osuđenih za kaznena djela.

U obranu je stao i kancelar Christian Stocker (ÖVP), rekavši: “To što želimo provesti deportacije ne znači da podržavamo režim u Afganistanu.”