Ekonomija
Spremate se na godišnji odmor, donosimo cijene goriva u Europi
Mnogi još uvijek na odmor idu automobilom. Osim vrućine, prometnih gužvi i zagađenja okoliša, možda ćete morati očekivati i visoke troškove na putu do odredišta za odmor. U usporedbi s Austrijom gorivo je u mnogim zemljama znatno skuplje, kao što pokazuje trenutna usporedba Austrijskog transportnog kluba ( VCÖ).
Ljetni praznici u nekim saveznim državama počinju u petak. Tu će situaciju mnogi ljudi iskoristiti kako bi krenuli na odmor. Pogled na brojke koje je objavio VCÖ pokazuje da je preporučljivo napuniti automobil gorivom u Austriji. Jer Austrija ima jeftino gorivo u odnosu na neke države EU-a.
Najskuplje se pun spremnik goriva plaća u Danskoj: tamo se za 50 litara eurosupera plaća gotovo 101 euro. U Austriji je prosjek oko 80 eura. S nešto manje od 67 eura, Bugarska je najjeftinija zemlja EU za punjenje spremnika, piše VCÖ.
Čak i u Italiji, najpopularnijoj destinaciji za odmor, spremnik goriva skuplji je nego kod nas: 50 litara dizela košta oko pet eura više, 50 litara Supera košta čak dvanaest eura više nego u Austriji. U drugoj najpopularnijoj destinaciji za odmor, Hrvatskoj, 50 litara dizela košta oko tri eura manje nego u Austriji, a 50 litara eurosupera košta oko četiri eura manje.
U Francuskoj također morate dublje posegnuti u džep na benzinskoj crpki, naime gotovo pet eura za spremnik dizela od 50 litara i gotovo dvanaest eura za Eurosuper. U Grčkoj za 50 litara eurosupera platit ćete 13 eura vise nego u Austriji, u Njemačkoj gotovo jedanaest eura, a u Nizozemskoj preko 19 eura.
No, gorivo često nije jeftinije ni u zemljama izvan EU: u Velikoj Britaniji cijena 50 litara eurosupera iznosi nešto više od 101 eura, a 50 litara dizela 109 eura, što je znatno više od prosjeka EU. U Švicarskoj za 50 litara eurosupera treba platiti 99 eura, gotovo 19 eura više nego u Austriji, a za 50 litara dizela 21 euro više, prenosi VCÖ.
I u Srbiji i Crnoj Gori eurosuper i dizel morate platiti skuplje nego u Austriji. U Turskoj je doista jeftino natočiti: tamo je cijena goriva za pun spremnik znatno niža, 59 eura za eurosuper i 58 eura za dizel.
Prema ÖAMTC-u, u Austriji također postoji jaz u cijenama. Budući da su benzinske crpke bazirane, između ostalog, na odgovarajućim susjednim zemljama, obično je skuplje na zapadu – u geografskoj blizini prilično skupih zemalja Italije i Njemačke.
Prijevoznički klub preporučuje usporedbu cijena prije polaska na odmor. Cijene između benzinskih crpki u istom gradu mogu značajno varirati, tako da i ovdje svakako možete uštedjeti. Jedini način da izbjegnete prometne gužve i posljedično loše raspoloženje jest da se prebacite na drugo prijevozno sredstvo.
Ekonomija
Svaka deseta trgovina u Austriji više ne prihvaća gotovinu
Gotovina i dalje ostaje iznimno popularna u Austriji, no sve više trgovina odustaje od njenog prihvaćanja. Austrijska narodna banka (OeNB) sada se zalaže za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
Austrija je i dalje zemlja gotovine. Klasični novčići i novčanice igraju važnu ulogu u svakodnevnom plaćanju te su za mnoge ljude nezamjenjivi, zaključuje OeNB na temelju studije Europske središnje banke (EZB) i vlastitih istraživanja.
Unatoč tome, broj trgovina, događanja i uslužnih objekata koji više ne prihvaćaju gotovinu znatno je porastao – prema najnovijem izvješću OeNB-a, sada je svaka deseta trgovina prestala prihvaćati novac u fizičkom obliku. Još 2020. taj je udio iznosio svega šest posto. Sve češće se na blagajnama može čuti: “Ne primamo gotovinu”.
“Gotovina je i dalje suvremeno sredstvo plaćanja”
Prema podacima OeNB-a, 90 posto austrijskih poduzeća i dalje prihvaća gotovinu kao sredstvo plaćanja. Međutim, sve veći broj tvrtki odustaje od gotovine, što je za nacionalnu banku neprihvatljivo. Zbog toga se zalažu za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
“Sve više poduzeća narušava slobodu izbora potrošača, što postaje ozbiljan problem”, izjavio je direktor OeNB-a Eduard Schock za list “Standard”. Smatra da je nužno zakonski regulirati obvezu prihvaćanja gotovine, jer pojedinci ne mogu sami osigurati svoje pravo na plaćanje gotovinom.
Trgovci skeptični prema strožim pravilima
Predstavnici trgovaca otvoreni su za raspravu, no kritični su prema dodatnim zakonskim ograničenjima. Rainer Will, direktor Udruge trgovaca, naglašava kako već sada postoje iznimno strogi propisi te da nije potrebno još više regulacija.
Mnogi trgovci odlučuju se za bezgotovinsko poslovanje zbog povećanog rizika od krađa i pljački, tvrdi Will. Digitalne metode plaćanja su brže i lakše za administraciju, no s druge strane, plaćanja debitnim i kreditnim karticama donose dodatne naknade za trgovce.
Obvezno prihvaćanje gotovine moglo bi stupiti na snagu s uvođenjem digitalnog eura
Prema Schocku, stroža pravila o prihvaćanju gotovine trebala bi stupiti na snagu najkasnije s uvođenjem digitalnog eura, jer bi u suprotnom nastala apsurdna situacija – digitalni euro bio bi obvezno prihvaćen, dok bi fizička gotovina mogla biti odbijena. I EZB zagovara jednaka pravila za gotovinu i digitalni euro.
Pozicija OeNB-a o gotovini
OeNB se zalaže za zakonsku obvezu prihvaćanja gotovine uz razumne iznimke. Gotovina je jedino službenog zakonsko sredstvo plaćanja dostupno javnosti, dok su sva ostala sredstva privatna i podložna tržišnim zakonima.
Osim toga, OeNB traži osiguranje dostupnosti gotovine putem banaka i bankomata, posebice u općinama koje ih trenutno nemaju.
Digitalni euro mogao bi postati prvo službeno digitalno sredstvo plaćanja u eurozoni i time dopuna fizičkoj gotovini. To bi Europi omogućilo stratešku neovisnost o ne-europskim platnim sustavima i privatnim kriptovalutama poput stabilnih kovanica (stablecoina).
“S digitalnim eurom građani bi dobili dodatnu opciju za elektroničko plaćanje i time više slobode izbora”, zaključuje OeNB, dodajući da bi i trgovci mogli imati koristi od takvog sustava.
Međutim, ostaje neizvjesno hoće li digitalni euro postati stvarnost. Očekuje se da će Vijeće EZB-a ove godine donijeti odluku o njegovom uvođenju.
Ekonomija
Veliki porast cijena u Austriji: Evo gdje još možete uštedjeti
Od 1. travnja, u Austriji su cijene ponovno porasle, a među glavnim poskupjenjima su i tarife za mobitele i internet. Ovo je posljedica loše proračunske situacije zemlje, koja se suočava s manjkom od 6,4 milijarde eura.
Uz povećanje poreza i smanjenje subvencija, poput onih za električna vozila i fotonaponske sustave, cijene mnogih usluga su prilagođene inflaciji, uključujući i mobitel i internet. Oko polovice postojećih tarifi za mobitele i dvije trećine internet tarifa poskupjet će od travnja.
Stručnjak za telekomunikacije, Jonas Maurer, savjetuje da se svi korisnici starijih ugovora prebace na povoljnije opcije, jer novi ugovori obično nude bolje uvjete. Preporuča se provjeriti sve tarife nakon isteka minimalnog trajanja ugovora, jer novi korisnici često mogu ostvariti bolje uvjete, donosi Heute.
Uštede prema vrsti korisnika:
- Basic korisnici (do 500 minuta, 500 SMS-a i 10 GB podataka) mogu uštedjeti do 85 eura godišnje.
- Prosječni korisnici (do 1000 minuta, 500 SMS-a, 25 GB) mogu uštedjeti oko 75 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (više od 2000 minuta, 1000 SMS-a, neograničeni podaci, 5G) mogu uštedjeti do 132 eura godišnje.
Uštede na internetu:
- Prosječni korisnici (2 osobe, 80 Mbit/s) mogu uštedjeti oko 305 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (brzina preuzimanja barem 150 Mbit/s) mogu uštedjeti do 421 eura godišnje.
Povećanja cijena:
- A1 povećava cijene za 2,9%, a Magenta za do 2,91%.
- Tri je odlučio ne povećati cijene jer inflacija nije premašila određeni prag.
Maurer napominje da postoje i tarife bez klauzule o usklađivanju s inflacijom koje se mogu filtrirati i odabrati na specijaliziranim stranicama.
Ekonomija
Broj nezaposlenih u ožujku porastao na gotovo 400.000
Prema najnovijim podacima, krajem ožujka 2025. godine u Austriji je bilo registrirano 397.100 nezaposlenih ili osoba na obuci putem Zavoda za zapošljavanje (AMS). Od toga je 316.300 ljudi bilo nezaposleno, dok je oko 80.700 bilo uključeno u AMS-ove obrazovne programe.
U usporedbi s ožujkom prošle godine, broj nezaposlenih i osoba na obuci porastao je za 7,4%, što je 27.400 osoba više. Stopu nezaposlenosti na kraju ožujka povećala se za 0,5 postotnih poena na 7,4%.
Najveći porast nezaposlenosti zabilježen je u industriji, posebno u sektoru proizvodnje (+14,9%), zdravstvenim i socijalnim uslugama (+14%) te ugostiteljstvu i hotelijerstvu (+12,8%). Smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u građevinskoj industriji (-4%).
Kao odgovor na ove brojke, političari traže veće mjere za suzbijanje nezaposlenosti, uključujući dodatne investicije u tržište rada i reforme.
