Austrija
Kupnja do 23 sata? Šef Rewe Austria traži produljenje radnog vremena
Šef Rewe Austria Marcel Haraszti traži produljenje radnog vremena do 23 sata, ali nailazi na otpor sindikata.
Šef Rewe Austria Marcel Haraszti ponovno se zalaže za liberalizaciju radnog vremena trgovina. U raspravi APA-e pozvao je na produljenje sa trenutno maksimalnih 72 sata na 80 sati između ponedjeljka i subote. Zakon o radnom vremenu je “vrlo nostalgičan zakon” i promijenilo se ponašanje kupaca, kaže direktor Rewe Austria. Zadovoljan je prodajom i rastom dobiti u prošloj godini.
Međutim, Haraszti odbija zahtjeve nekih trgovaca da rade nedjeljom. “Mislim da je ispravno da su trgovine nedjeljom zatvorene. To je obiteljski dan.” Šef Rewe Austria već se zalagao za liberalizaciju radnog vremena tijekom 2020. godine. Tada je, primjerice, predložio da poslovnice u gradu budu otvorene do 23 sata, dok bi mjesta koja su gusto prometna smjela raditi od 6 sati ujutro. To nije moguće zbog pravila o 72 sata tjedno.
“Jasno odbijanje” odmah je stiglo iz sindikata GPA. “Proširenje radnog vremena učinilo bi medvjeđu uslugu atraktivnosti branše za zaposlenike. Zaposlenici su ionako pod ogromnim stresom i radnim pritiskom zbog nedostatka kadra. Proširenje radnog vremena dodatno bi pogoršalo situaciju. Radno vrijeme od 6 ujutro i do 23 sata nisu pogodni ni za zaposlenike ni za obitelji”, rekao je predsjednik trgovačkog sektora u GPA, Martin Müllauer.
Njemačka grupacija Rewe povećala je lani bruto ukupnu prodaju u Austriji s Billa, Billa Plus, Bipa, Adeg i Rewe Austria Touristik za 9,6 posto na 10,45 milijardi eura. Krajem 2023. maloprodajna grupa zapošljavala je preko 47.000 ljudi u gotovo 2.500 poslovnica u ovoj zemlji. Prehrambeni biznis porastao je 9,1 posto na 9,3 milijarde eura, dok su prihodi Bipe porasli 13,2 posto na 940 milijuna eura. Za usporedbu: inflacija je 2023. iznosila 7,8 posto. U 2022. godini neto dobit Billa Aktiengesellschafta iznosila je oko 27 milijuna eura, prema godišnjem izvješću podnesenom u trgovački registar. Godišnja financijska izvješća za 2023. godinu moraju biti objavljena tek iduće jeseni.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
