Austrija
Majka u Austriji sina čuvala u boxu za pse, dječak jedva preživio – osuđena je
U četvrtak je na dnevnom redu bio posljednji dan suđenja za jedno od najgorih zlostavljanje u Austriji. Majka (33), koja je navodno svog tada 12-godišnjeg sina zatvorila u boks za pse u svom stanu u Waldviertelu i mjesecima ga mučila, osuđena je na 20 godina zatvora.
Majka je osuđena za pokušaj ubojstva, mučenje ili zanemarivanje maloljetnika, mlađih ili bespomoćnih osoba te za lišenje slobode. Na glavno pitanje o pokušaju ubojstva sedam od osam porotnika odgovorilo je potvrdno nakon sedam sati vijećanja, a ostale dvije točke bile su jednoglasne.
Njezina bivša djevojka, za koju se kaže da je izdavala naredbe za dječakovo zlostavljanje, kazneno je gonjena kao pomagačica ili namjeravana počiniteljica za kontinuirano nasilje. I ovdje je glasovanje sudaca porotnika bilo jednoglasno. Ona je osuđena na 14 godina zatvora.
Visina kazni bila je nužna kako bi bilo jasno da su optuženi svojim postupcima “gotovo uništili život” dječaku, rekla je predsjedavajuća sutkinja. Na psihološkoj razini, dječak koji je postojao prije mučenja bio je “definitivno potpuno uništen”. Dvije žene također moraju platiti djetetu ukupno 80.000 eura.
Forenzički psihijatar Peter Hofmann potvrđuje da 33-godišnjakinja ima “ozbiljan i trajan psihički poremećaj”. Međutim, stanje neuračunljivosti nije bilo postignuto i žena nije djelovala “u zabludi”.
Po mišljenju vještaka, došlo je i do “teškog emocionalnog poremećaja” i majka više nije osjećala apsurdnost ove situacije. Vještak je govorio o monstruoznom kriminalnom djelu u dužem vremenskom razdoblju. Također postoji velika opasnost da će 33-godišnjakinja u dogledno vrijeme ponovno počiniti kaznena djela teških tjelesnih ozljeda.
Iskazi optuženika su tijekom suđenja često bili u suprotnosti. Majka je u četvrtak rekla da joj je “užasno žao zbog onoga što se dogodilo”. Nije znala “kako je moglo doći do te točke” i požalila je što je kontaktirala drugookrivljenu. 40-godišnjakinja je naglasila da nije bila svjesna razmjera djela. “Nažalost, ne mogu ispraviti pogrešku; morala bih sama intervenirati.” U suzama se ispričala 13-godišnjaku i njegovom ocu. Državni tužitelj je pronašao kontradiktorne izjave 40-godišnjaka: “Zašto bismo vam vjerovali i jednu riječ?”
Majka, koju se tereti da je od najmanje srpnja do studenog 2022. tukla, vezivala, gušila usta, zatvarala ga u sanduk za pse i polijevala sina hladnom vodom, uhićena je 24. studenog 2022. Između 20. i 22. studenog. Ona je mučila svoje dijete usprkos užasnom fizičkom stanju – otuda i optužba za pokušaj ubojstva. Kao dokaz prikazani su video snimci i fotografije. Fizički se 13-godišnjak ponovno osjeća bolje. No, trama bi mogla ostati trajna.
Austrija
Austrija bi mogla olakšati rad radnicima sa Zapadnog Balkana?
Nacionalno vijeće Austrija raspravljalo je o revizorskim izvješćima o nedostatku kvalificiranih radnika, crveno-bijelo-crvenoj karti i Austrijskoj poslovnoj agenciji
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika”, Revizorski sud preporučuje razvoj sveobuhvatne strategije temeljene na solidnoj bazi podataka. Zastupnici su na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća raspravljali o izvješću revizorskog tijela i jednoglasno ga prihvatili.
Sa stajališta Revizorskog suda, bilo bi moguće bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s crveno-bijelo-crvenom karticom (RWR kartica). Ono što je za to potrebno je pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim sustav, istaknula je glavna revizorica Margit Kraker u izvješću o crveno-bijelo-crvenom kartonu. Kao i ovo izvješće, zastupnici su jednoglasno prihvatili kritičko revizorsko izvješće o austrijskoj lokacijskoj agenciji Austria Business Agency (ABA).
Zastupnici ÖVP-a i Zelenih naglasili su da je savezna vlada već provela niz poboljšanja u skladu s preporukama Revizorskog suda. Govornicima iz redova SPÖ-a, FPÖ-a i NEOS-a ovi koraci nisu otišli dovoljno daleko. Do temeljnih razlika u mišljenjima došlo je oko pitanja kako bi se Austrija trebala odnositi prema imigraciji i kakav je stvarni status integracije migranata na tržište rada.
Manjak kvalificiranih radnika ne samo da je nepovoljan za pogođena poduzeća, već smanjuje i ukupnu ekonomsku uspješnost društva, dijagnosticirao je Revizorski sud u izvješću o ovoj temi. Prema njegovim riječima, još nedostaje cjelovita strategija s koordiniranim mjerama, kao i solidna baza podataka za precizniju analizu na razini zanimanja, regionalne distribucije i opsega zaposlenosti. Revizorski sud preporučuje da se razviju oba.
Prema mišljenju Revizorskog suda, zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja, primjerice putem crveno-bijelo-crvene karte, temeljno je pogodno za ublažavanje nedostatka kvalificiranih radnika. Ipak, kartični sustav treba pojednostaviti, jedan je od zaključaka Revizorskog suda u izvješću o crveno-bijelo-crvenoj i EU plavoj kartici. Revizorski sud vidi daljnje prilagodbe u iskorištavanju i mobilizaciji potencijala domaće radne snage povećanjem sudjelovanja žena, starijih osoba i migranata u radnoj snazi.
Franz Hörl (ÖVP) istaknuo je da je nedostatak kvalificiranih radnika trenutno temeljni problem uslužnog i turističkog sektora. Od izvješća Revizorskog suda došlo je do poboljšanja, što se ogleda u značajnom povećanju broja podnesenih i odobrenih crveno-bijelo-crvenih kartona. Za ovaj uspjeh važan je, između ostalog, bolji savjet. Hörl je potencijal za privlačenje kvalificiranih radnika prepoznao u najavljenoj crveno-bijelo-crvenoj kartici za odrasle pripravnike i stvaranju posebne regulative za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana.
Tvrtkama postaje sve teže zaposliti i zadržati potrebne kvalificirane radnike. Preporuke Revizorskog suda važni su savjeti o tome odakle početi. To uključuje potporu osposobljavanju i daljnjem obrazovanju te smanjenje kvote izvanrednog radnog vremena. Ministar rada Martin Kocher upravo je sastavio paket vrijedan 75 milijuna eura za poboljšanje integracije migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada. Martina Kaufmann (ÖVP) također je istaknula važnost osposobljavanja kvalificiranih radnika, što se prvenstveno odvija u malim i srednjim poduzećima. Savezna vlada je stoga poduzela mnoge korake za unapređenje nastave.
Austrija
Austrija uvodi posebnu tjednu novčanu naknadu za trudnice
Žene koje zatrudne dok su na roditeljskom dopustu, ali više ne primaju naknadu za njegu djeteta, nemaju pravo na naknadu. Prema tumačenju Vrhovnog suda, time se krši pravo EU.
Za pogođene se stoga uvodi posebna tjedna naknada. “Posebno kada se dvoje djece rodi blizu jedno uz drugo, obitelji trebaju svaki euro”, naglašava ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni).
Trudnice više ne smiju raditi od početka rodiljnog dopusta – obično osam tjedana prije i nakon termina poroda. Tjedni džeparac nudi financijsku sigurnost za žene u to vrijeme, prenosi kroativ.at.
Iznos se temelji na uvećanoj plaći za bolovanje
Visina nove posebne tjedne naknade temelji se na uvećanoj plaći za bolovanje, što jamči financijsku sigurnost i u slučaju dužeg bolovanja. Uvođenje će biti retroaktivno do 1. studenoga 2023. 70 posto troškova pokrivat će Fond za naknadu obiteljskog tereta (FLAF), 30 posto zdravstveno osiguranje žene.
Osim Raucha, zadovoljna je i ministrica obitelji Susanne Raab (ÖVP): “S novim posebnim tjednim novcem činimo još jedan važan korak i dodatnu mjeru za pomoć budućim majkama i našim obiteljima.”
Austrija
Na A10 u Austriji kaos, u velikoj gužvi cestu blokirali i klima prosvjednici
Duhovi su jedan od vikenda s najprometnijim putovanjima u godini – rano na Duhove zabilježene su prometne gužve u Salzburgu i Tirolu. Na A10 (Tauernautobahn) u Salzburgu, promet je usporen ispred područja jednog gradilišta. Povremeno su kolone bile 28 kilometara natrag do čvorišta Salzburg. Putnici su gubili između tri i ponekad pet sati vremena. Usred prometne gužve, klimatski aktivisti blokirali su promet na A10 i u Salzburgu, kao i na cestama u Tirolu i Vorarlbergu. .
Tisuće turista iz Austrije i Njemačke krenulo je na jug tijekom produženog vikenda – a kaos u prometnoj gužvi na autocesti Tauern bio je gotovo neizbježan.
Kao da to nije dovoljno, oko 10:30 sati nekoliko klimatskih aktivista zalijepilo se na A10 u Salzburgu i na Fern Passu u Tirolu, uzrokujući još dulja kašnjenja. Aktivisti su također izazvali opstrukcije u Hohenemsu u Vorarlbergu. Policija je brzo stigla na mjesto događaja kako bi spriječila nered.
Četiri djelatnika ASFINAG-a opskrbljivali su vozače koji su čekali u prometnoj gužvi bocama vode koje su iz predostrožnosti bile pohranjene u odjelu za održavanje autocesta u Salzburgu.
Već u petak stvorio se zastoj dugačak i do 20 kilometara. Zastoji u prometu zabilježeni su i na graničnim prijelazima.
Kilometarske gužve bile su i u susjednoj Švicarskoj. Touring Club Switzerland (TCS) objavio je na platformi X da su automobili stajali u redu od 16 kilometara ispred tunela Gotthard. Gubitak vremena za vozače ondje je bio do dva sata i 40 minuta.
