Connect with us

Austrija

Više od 50% građana Austrije ima prekomjernu težinu

Objavljeno

na

Savez za pretilost i Austrijska blagajna za zdravstveno osiguranje (ÖGK) oglašavaju uzbunu: trenutno nešto više od polovice odraslih i oko četvrtine djece i mladih u Austriji ima prekomjernu težinu ili je pretilo. Osobito su često pogođeni muškarci.

Naime, 41 posto muškaraca u Austriji ima prekomjernu tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase/BMI od 25 do 29), a 18 posto ih je pretilo (BMI od 30), a učestalost raste s godinama. Udio žena nešto je niži, s prekomjernom tjelesnom težinom 27 posto, a debelih je 15 posto.

No zdravstveni problemi počinju kod najmlađe djece: čak i među devetogodišnjacima gdje više od 31 posto dječaka i 29 posto djevojčica ima prekomjernu težinu ili je pretilo. “Kao društvo jednostavno ne možemo dopustiti da kronične bolesti pogađaju sve više i više dijelova stanovništva”, upozorio je Andreas Huss, zamjenik predsjednika ÖGK.

“Pretilost je vrlo stresna bolest za oboljele osobe i za društvo, što dovodi do mnogih sekundarnih bolesti i smanjene kvalitete života u ranoj dobi”, objasnio je. Prevencija, ali i poboljšanje zdravstvene pismenosti u smislu prehrane, tjelovježbe i psihologije stoga je iznimno važna. Zazivaju se i politika i prehrambena industrija. “Visoko prerađena hrana i hrana koja uzrokuje bolesti mora biti jasno označena. Jer zdrava čokoladica ne postoji”, rekao je Huss.

„Debljina je kronična bolest u čijem razvoju i progresiji djeluju različiti čimbenici. To uključuje aspekte načina života poput prehrane i tjelovježbe, ali u oko 70 posto pogođenih također i genetske čimbenike,” objasnio je liječnik Florian Kiefer. Osim stigmatizacije i psihičkih posljedica, tu su i sekundarne bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, povišenog krvnog tlaka, povišene razine lipida u krvi, srčanog udara, moždanog udara ili demencije, izvijestio je predsjednik Austrijskog saveza za pretilost.

Osobne posljedice za pogođene su ozbiljne, ali i za društvo, gospodarstvo i zdravstveni sustav. Predviđanja OECD-a za Europu pokazuju da će pretilost smanjiti BDP Austrije u prosjeku za 2,5 posto godišnje između 2020. i 2050. godine. Ovdje su također uključeni neizravni troškovi poput bolovanja i prijevremenog umirovljenja. ÖGK nudi program “Lakši život” za odrasle i “Lakši život – djeca i tinejdžeri”.

Advertisement

Austrija

Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje

Objavljeno

na

U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.

Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.

Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.

Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.

U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.

“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.

Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.

Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.

Nastavi čitati

Austrija

Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”

Objavljeno

na

By

U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.

Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.

Nastavi čitati

Austrija

Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana

Objavljeno

na

Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.

Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.

Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.

No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.

Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.

Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”

Nastavi čitati
LM