Religija
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Božić
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave jedan od najvećih kršćanskih praznika Božić – dan rođenja Isusa Krista.
Svi kršćani slave Božić kao opću slavu, jer je to prema vjerovanjima “dan rođenja najsvetijeg djeteta u povijesti čovječanstva, dan rođenja Spasitelja”. Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Krista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva.
Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća kršćanska praznika. Prema Svetom pismu, Isus Krist (Hristos) je Sin Božji kojeg je rodila Djevica Marija blagodaću Svetog duha u gradu Betlehemu.
Za prvi dan Božića neizostavna je česnica – kolač koji se pravi od bijelog brašna, s vodom i mašću, bez kvasca. Česnica se mijesila kad prvo zvono zazvoni u crkvi ili između jutrenja i dostojna. Česnica se lomi na dijelove, prema broju ukućana, da bi se po tim dijelovima proricala sreća. Česnica simbolizira rođenje Hrista, kada su ga pastiri darovali.
Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza. Tog dana praznuju u svom domu s polaznikom, izabranim gostom – uobičajeno je da je to muško kršteno dijete.
Žene pripreme bogati božićni jelovnik, a ručak je svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu porodicu. Jede se voće, povrće, meso, razne pečenice, kruh, hladetina, peciva i brojna druga jela.
Donosi sreću
Poslije ručka odlazi se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima.
Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni poklon poklanjali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić trebalo bi da je zdrav, krepak i veseo, što bi domu donijelo sreću.
Religija
Pravoslavni vjernici danas slave najveći blagdan – Vaskrs
KROATIV svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca želi sretan i blagoslovljen Vaskrs!
Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas slave Vaskrs, blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrti. Riječ je o najvećem blagdanu pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere.
Nakon završetka korizme i Cvjetnice (Velike sedmice), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu (sveto trodnevlje), slavi se u nedjelju Vaskrs. Simbol ovog blagdana je jaje koje predstavlja rađanje. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.
Prema crkvenim učenjima, Isus je razapet u petak, u subotu je ležao u grobu u Josipovom vrtu, a u nedjelju je u zoru osjetio jak potres i anđeo Božji je sletio na grob. Stražari, koji su čuvali grobnicu, pali su u strahu kao da su mrtvi, a Isus je uskrsnuo. Na Ovaj dan se vjeruje da je Marija Magdalena prvo upoznala Krista, a zatim se On ukazao svojim učenicima.
Danas se vjernici pozdravljaju s „Hristos Vaskrse!“ („Krist je uskrsnuo“) i „Vaistinu Vaskrse!“ („Doista je uskrsnuo“). Pravoslavni vjernici blagdan prvo započinju u hramovima, okupljenim u zajednici na svetoj liturgiji, čiji vrhunac je zajedništvo – sjedinjenje s Bogom.
Kasnije se proslava Vaskrsa nastavlja u krugu obitelji, gdje se ukućani međusobno pozdravljaju vaskrsnim pozdravom i ljubljenjem. Domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Nakon toga slijedi tradicionalno tucanje jajima, što predstavlja veliku radost za djecu.
Jedan od običaja je da se za Vaskrs ustaje rano ujutro, a ne odlazi na spavanje prije ponoći. Ako bi vjernik prije ponoći otišao spavati, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa biti pospan i nesklon poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskrsno jaje, a djecu treba dodirnuti crveni jajetom – da budu crvena i zdrava tijekom godine.
Autor teksta: Antonio Šećerović / kroativ 2021
- Mlada djevojka priznala podmetanje niza požara u Austriji
- Austrijska tvrtka za proizvodnju auta ide u stečaj
- Znate li zašto je danas slobodan dan?
- Hrvat u Austriji 17 puta izbo mladića, preminuo je
- U Austriji dosad uhićeno 150 klimatskih aktivista
Religija
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.
Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.
Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.
Religija
Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.
Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.
