Austrija
Istraživanje: Evo koliko stanovnici Austrije planiraju uštedjeti na kupnji pred Božić
Prema aktualnoj studiji portala za usporedbu tarifa durchblicker, sedam od deset stanovnika Austrije želi ove godine smanjiti potrošnju za Božić zbog stalne inflacije. Većina ispitanih planira štedjeti, posebice na poklonima i ukrasnim predmetima.
38 posto sudionika istraživanja durchblicker namjerava kupovati manje darova, dok svaki osmi uopće ne želi darivati. Svega dva posto planira staviti više poklona pod božićno drvce. Odluka o smanjenju potrošnje temelji se na trenutnoj situaciji s prihodima, budući da je 8 od 10 kućanstava i dalje pogođeno inflacijom. Gotovo 370.000 kućanstava više ne može pokriti tekuće troškove. Ipak, neki su ispitanici malo optimističniji u pogledu budućnosti.
“Nakon godina pandemije i goleme inflacije, vjerojatno će ove godine biti teško dosegnuti pretkriznu razinu iz 2019. u maloprodaji”, rekao je Martin Spona, imenovani izvršni direktor i financijski stručnjak, komentirajući rezultate aktualnog istraživanja. “69 posto kaže da su se više ograničili u posljednja tri mjeseca zbog inflacije, a otprilike isti broj ljudi želi isto učiniti za Božić. Strukovno udruženje pretpostavlja pad kupnje božićnih darova od 9 posto po glavi stanovnika ove godine.”
Međutim, prema istraživanju durchblickera, postoje razlike u usporedbi saveznih pokrajina: Dok 82 posto ispitanika u Gradišću i 75 posto u Koruškoj kaže da više pažnje posvećuju svom novcu za Božić, u Vorarlbergu je to samo 63 posto. Tri četvrtine ispitanika koji žele uštedjeti planira smanjitikupnju darova, 60 posto božićne ukrase, 47 posto božićna drvca i 45 posto kupovinu namirnica oko blagdana.
Prema anketi, udio kućanstava u Austriji koja ne mogu pokriti svoje stalne troškove svojim trenutnim prihodima iznosi 9 posto. To odgovara broju od oko 370.000 kućanstava. U odnosu na svibanj ove godine riječ je o smanjenju za tri posto ili oko 130.000 kućanstava. Tada je još 50 posto kućanstava bilo pogođeno visokim troškovima grijanja, dok je u sadašnjem istraživanju to samo 38 posto. Slična je situacija i s troškovima električne energije: nedavno je 45 posto izjavilo da je osjetilo naglo povećanje cijena, dok je trenutno to oko trećine. U području potrošnje rast cijena hrane i dalje je najizrazitiji za gotovo dvije trećine, iako je u blagom padu. Prilikom posjeta restoranima i barovima, gotovo 60 posto ispitanika izjavilo je da snažno primjećuju učinke inflacije, što je rezultat koji je ostao nepromijenjen u odnosu na prvo polugodište.
“Troškovi za svakodnevni život ostali su visoki, a kućanstva u Austriji to primjećuju svaki put kada kupuju namirnice. Međutim, već nekoliko mjeseci postoje znatno jeftinije cijene električne energije i plina i taj se potencijal sada mora iskoristiti”, kaže Spona. Prema anketi, samo 18 posto kućanstava izjavilo je da je već promijenilo dobavljača plina kako bi uštedjelo novac. Kod električne energije taj udio iznosi 47 posto. Najveća spremnost na promjenu vidljiva je u području mobilnih komunikacija, gdje je 55 posto kućanstava već barem jednom promijenilo pružatelja usluga. Promjenom opskrbljivača plinom prosječna obitelj može uštedjeti do 1.300 €, a promjenom opskrbljivača električnom energijom do 700 €. Konkretno, kućanstva koja troše više od 2900 kWh električne energije godišnje ili još uvijek plaćaju više od 40 centi po kWh sada bi trebala razmisliti o promjeni dobavljača.
87 posto stanovništva pretpostavlja da će cijene nastaviti rasti i u 2024. To je 12 posto više nego u prvom polugodištu. Ipak, kućanstva su nešto sigurnija u nadolazeću godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, samo 56 posto zabrinuto je za svoju financijsku budućnost, u usporedbi s dvije trećine ranije. U svibnju ove godine, 55 posto je reklo da su se morali zadovoljiti smanjenim prihodima kućanstva, primjerice zbog otpuštanja ili gubitka prekovremenog rada. U sadašnjem istraživanju to je sada 18 postotnih bodova manje. Gotovo svaki peti ispitanik izjavio je da mu je neto prihod kućanstva porastao u posljednja tri mjeseca. Osim toga, 43 posto stanovništva očekuje porast u idućoj godini. Njih oko 70 posto očekuje povećanje plaća zbog kolektivnih ugovora. Svaki peti ispitanik očekuje subvencije ili kompenzaciju inflacije od savezne vlade, a svaki šesti očekuje premiju ili bonus od poslodavca.
Austrija
Krvoproliće u Beču! Muškarac (38) preminuo nakon tučnjave
U Beču je u ponedjeljak izbila tučnjava između dvojice muškaraca. Jedan od njih dvojice kasnije je pronađen mrtav u zračnoj luci. Počinitelj je uhvaćen.
Navodi se da je 7. travnja u krugu Glavnog željezničkog kolodvora došlo do verbalnog i fizičkog sukoba između dvojice muškaraca. Od nekoliko udaraca protivnika teško je ozlijeđen 38-godišnji muškarac.
Nakon svađe, ozlijeđeni muškarac navodno se odvezao prema bečkoj zračnoj luci Schwechat, a policajci su ga pronašli 8. travnja kako nepomično leži ispred trgovine u zračnoj luci.
Muškarac je hitnom pomoći odmah prebačen u bolnicu, ali je podlegao teškim ozljedama. Tijekom očevida pribavljena je fotografija osumnjičenog.
Osumnjičeni u pritvoru
Provođenjem internih mjera potrage, za osumnjičenika je u četvrtak navečer u krugu Glavnog željezničkog kolodvora doznao kolega izvan službe. 54-godišnji mađarski državljanin priveden je u najbližu policijsku postaju.
Državno tužiteljstvo u Beču izdalo je nalog za uhićenje osumnjičenog. Muškarac priznaje optužbe. Daljnje istrage provodi Odjel za tijelo/život Državne kriminalističke policije.
Austrija
Zlato probilo granicu od 3.200 dolara
Zbog trgovinskog sukoba koji je potaknuo američki predsjednik Donald Trump, sve više ulagača traži sigurnost u zlatu kao „sigurnoj luci“.
Plemenita kovina danas je prvi put premašila psihološki važnu granicu od 3.200 dolara po unci, porasla je za 1,4 posto i dosegnula rekordnu vrijednost od 3.219,84 dolara (2.905,5 eura).
Austrija
Neos predlaže spajanje bečkih kotara kako bi se smanjili troškovi
Bečki Neos ulazi u predizbornu kampanju za gradsko vijeće s dvjema vodećim figurama – Bettinom Emmerling, koja je preuzela ulogu zamjenice gradonačelnika nakon što je Christoph Wiederkehr postao ministar obrazovanja, i Selmom Arapović, šeficom kluba vijećnika.
U intervjuu za Standard, Arapović je iznijela prijedlog koji je izazvao pažnju: broj bečkih okruga bi se mogao smanjiti. “Ne trebamo 23 okružna predstojnika s njihovim zamjenicima. To je previše”, izjavila je, aludirajući na visoke troškove administracije. Dodala je kako je to područje gdje se jasno može uštedjeti – “u politici”.
List Standard pritom je spomenuo mogućnost spajanja pojedinih okruga, na što je Arapović odgovorila afirmativno: “Da. To je sloboda koju imamo.”
Osim smanjenja broja okruga, Neos vidi dodatni prostor za štednju u ukidanju funkcija gradskih vijećnika bez resora, smanjenju stranačkog financiranja te racionalizaciji ulaganja u biciklističku infrastrukturu. Trenutni dug glavnog grada Austrije iznosi oko 15 milijardi eura, pa je, prema Neosu, vrijeme za ozbiljne mjere štednje.
