Austrija
Istraživanje: Evo koliko stanovnici Austrije planiraju uštedjeti na kupnji pred Božić
Prema aktualnoj studiji portala za usporedbu tarifa durchblicker, sedam od deset stanovnika Austrije želi ove godine smanjiti potrošnju za Božić zbog stalne inflacije. Većina ispitanih planira štedjeti, posebice na poklonima i ukrasnim predmetima.
38 posto sudionika istraživanja durchblicker namjerava kupovati manje darova, dok svaki osmi uopće ne želi darivati. Svega dva posto planira staviti više poklona pod božićno drvce. Odluka o smanjenju potrošnje temelji se na trenutnoj situaciji s prihodima, budući da je 8 od 10 kućanstava i dalje pogođeno inflacijom. Gotovo 370.000 kućanstava više ne može pokriti tekuće troškove. Ipak, neki su ispitanici malo optimističniji u pogledu budućnosti.
“Nakon godina pandemije i goleme inflacije, vjerojatno će ove godine biti teško dosegnuti pretkriznu razinu iz 2019. u maloprodaji”, rekao je Martin Spona, imenovani izvršni direktor i financijski stručnjak, komentirajući rezultate aktualnog istraživanja. “69 posto kaže da su se više ograničili u posljednja tri mjeseca zbog inflacije, a otprilike isti broj ljudi želi isto učiniti za Božić. Strukovno udruženje pretpostavlja pad kupnje božićnih darova od 9 posto po glavi stanovnika ove godine.”
Međutim, prema istraživanju durchblickera, postoje razlike u usporedbi saveznih pokrajina: Dok 82 posto ispitanika u Gradišću i 75 posto u Koruškoj kaže da više pažnje posvećuju svom novcu za Božić, u Vorarlbergu je to samo 63 posto. Tri četvrtine ispitanika koji žele uštedjeti planira smanjitikupnju darova, 60 posto božićne ukrase, 47 posto božićna drvca i 45 posto kupovinu namirnica oko blagdana.
Prema anketi, udio kućanstava u Austriji koja ne mogu pokriti svoje stalne troškove svojim trenutnim prihodima iznosi 9 posto. To odgovara broju od oko 370.000 kućanstava. U odnosu na svibanj ove godine riječ je o smanjenju za tri posto ili oko 130.000 kućanstava. Tada je još 50 posto kućanstava bilo pogođeno visokim troškovima grijanja, dok je u sadašnjem istraživanju to samo 38 posto. Slična je situacija i s troškovima električne energije: nedavno je 45 posto izjavilo da je osjetilo naglo povećanje cijena, dok je trenutno to oko trećine. U području potrošnje rast cijena hrane i dalje je najizrazitiji za gotovo dvije trećine, iako je u blagom padu. Prilikom posjeta restoranima i barovima, gotovo 60 posto ispitanika izjavilo je da snažno primjećuju učinke inflacije, što je rezultat koji je ostao nepromijenjen u odnosu na prvo polugodište.
“Troškovi za svakodnevni život ostali su visoki, a kućanstva u Austriji to primjećuju svaki put kada kupuju namirnice. Međutim, već nekoliko mjeseci postoje znatno jeftinije cijene električne energije i plina i taj se potencijal sada mora iskoristiti”, kaže Spona. Prema anketi, samo 18 posto kućanstava izjavilo je da je već promijenilo dobavljača plina kako bi uštedjelo novac. Kod električne energije taj udio iznosi 47 posto. Najveća spremnost na promjenu vidljiva je u području mobilnih komunikacija, gdje je 55 posto kućanstava već barem jednom promijenilo pružatelja usluga. Promjenom opskrbljivača plinom prosječna obitelj može uštedjeti do 1.300 €, a promjenom opskrbljivača električnom energijom do 700 €. Konkretno, kućanstva koja troše više od 2900 kWh električne energije godišnje ili još uvijek plaćaju više od 40 centi po kWh sada bi trebala razmisliti o promjeni dobavljača.
87 posto stanovništva pretpostavlja da će cijene nastaviti rasti i u 2024. To je 12 posto više nego u prvom polugodištu. Ipak, kućanstva su nešto sigurnija u nadolazeću godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, samo 56 posto zabrinuto je za svoju financijsku budućnost, u usporedbi s dvije trećine ranije. U svibnju ove godine, 55 posto je reklo da su se morali zadovoljiti smanjenim prihodima kućanstva, primjerice zbog otpuštanja ili gubitka prekovremenog rada. U sadašnjem istraživanju to je sada 18 postotnih bodova manje. Gotovo svaki peti ispitanik izjavio je da mu je neto prihod kućanstva porastao u posljednja tri mjeseca. Osim toga, 43 posto stanovništva očekuje porast u idućoj godini. Njih oko 70 posto očekuje povećanje plaća zbog kolektivnih ugovora. Svaki peti ispitanik očekuje subvencije ili kompenzaciju inflacije od savezne vlade, a svaki šesti očekuje premiju ili bonus od poslodavca.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
