Panorama
Austrijanci i ove godine među najbrojnim gostima u Hrvatskoj
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (16,4 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Splitsko–dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (9,7 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Dubrovačko–neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Šibensko–kninskoj (3,3 milijuna noćenja, -3% u odnosu na 2022.) te Ličko–senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani.
„Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine).
U srpnju ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja
Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.
Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 2% u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja).
Zanimljivosti
Baby Lasagna: Ne mogu prihvatiti 50.000 eura, molim Plenkovića da taj novac donira
Baby Lasagna oglasio se nakon što mu je vlada ponudila 50.000 eura. Naime, na sjednici tehničke vlade Andrej Plenković objavio je da će novčano nagraditi Marka Purišića, poznatijeg kao Baby Lasagna, nakon njegovog nevjerojatnog uspjeha i osvojenog drugog mjesta na ovogodišnjem Eurosongu.
Odlučili su mu ponuditi nagradu od 50.000 eura za “ogromnu promidžbu” Hrvatske. Međutim, Marko se sada oglasio i rekao da želi da novac ide u humanitarne svrhe.
“Zahvaljujem hrvatskoj vladi na novčanoj nagradi u iznosu od 50.000 eura. Ipak, te novce ja ne mogu prihvatiti. Mogao bih navesti mnogo razloga zašto, ali prvi, najbitniji i dovoljni je što postoji puno drugih pojedinaca i organizacija kojima će ti novci daleko više pomoći”, napisao je Marko.
“Ovim putem molim gospodina Plenkovića da u moje ime i u ime hrvatske vlade donira 25.000 eura Zavodu za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju s dnevnom bolnicom Mladen Ćepulić. Nadalje, ostalih 25.000 eura volio bih donirati Zavodu za pedijatrijsku hematologiju, onkologiju i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica KBC Zagreb. Hvala”, poručio je.
Panorama
Vozači ‘provalili‘ trik kojim izbjegavaju policijske kamere
Pametne policijske kamere trebale bi napraviti red na cestama. No, kako tehnologija kamera napreduje, napreduju i trikovi vozača koji uvijek pronađu način kako izbjeći kaznu.
Najnoviji primjer stiže iz Velike Britanije gdje su vozači pronašli način kako svoje registarske pločice učiniti “nevidljivima”.
Britanski mediji izvještavaju o ‘nevidljivim pločicama‘ koje kamere ne mogu očitati. Riječ je o infracrvenim reflektirajućim registarskim pločicama, poznatim kao 3D ili 4D pločice, piše BirminghamLive, prenosi jutarnji.hr.
U Velikoj Britaniji je, naime, propisana dimenzija pločica, font te boje, no posljednjih godina napredak u tehnologiji proizvodnje doveo je do razvoja različitih vrsta registarskih pločica, uključujući standardne 2D, ali i 3D i 4D pločice.
Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.
Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.
Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.
Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.
Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.
Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.
Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.
Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.
Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.
Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.
Situacija se toliko otela kontroli da je policija nedavno predstavila nove kamere koje otkrivaju ‘lažne, nevidljive pločice‘.
Već nakon par dana, uhvaćeno je nekoliko vozača s nevidljivim pločicama i svaki od njih je kažnjen sa 100 funti (116 eura).
Craig Collingswood, član kabineta za okoliš u Gradskom vijeću Wolverhamptona rekao je da njegov grad prednjači u borbi protiv drskih prijestupnika.
‘Ulažemo u ovu najsuvremeniju tehnologiju za odvraćanje i otkrivanje prijestupnika jer su vozne trake za autobuse ključne za učinkovito funkcioniranje mreže javnog prijevoza, a kamere za kontrolu brzine pomažu u zaštiti javnosti od prebrzih vozila i smanjuju vjerojatnost sudara.
Svi vozači mogu očekivati kaznu ako se utvrdi da koriste ove ilegalne metode za izbjegavanje kamera, a vozačima taksija s licencom Wolverhamptona može se suspendirati ili poništiti dozvola‘, zaključuje Collingswood.
Panorama
Austrija: Opada interes za kupovinu električnih automobila, raste potražnja za automobilima s unutarnjim izgaranjem
Procvat električnih automobila usporava. U travnju ove godine na cestama je bilo znatno više novoregistriranih osobnih automobila nego prije godinu dana. Registracije novih automobila porasle su za 15,3 posto na 21.337.
Međutim, povećanje je “uglavnom posljedica značajnog porasta registracija motora s unutarnjim izgaranjem i hibrida, dok je potražnja za električnim automobilima pala treći mjesec zaredom”, rekao je šef austrijske statistike Tobias Thomas.
U usporedbi s travnjem prošle godine, broj novoregistriranih automobila s motorima na klasično izgaranje porastao je za četvrtinu (plus 25,2 posto) na 12.267. Hibridni automobili također su bili u većoj potražnji, pri čemu je potražnja za benzinskim hibridima porasla za oko 10,9 posto na 4555 automobila. S druge strane, čisto električni automobili bili su manje popularni.
