Austrija
Austrija: Svakog se dana u prosjeku deportiraju 32 osobe
U Austriji se u prvoj polovici godine dogodilo gotovo 5900 dobrovoljnih i prisilnih deportacija.
To odgovara povećanju od 20 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) iznio je ove brojke na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak u Beču. Odbacio je nedavne optužbe da je Austrija neizravno umiješana u potiskivanje migranata na mađarskoj granici.
“U prvoj polovici godine Austriju je napustilo više tražitelja azila nego što je podneseno novih zahtjeva za azil”, rekao je Karner. Prema podacima MUP-a, oko 18.500 osoba izbjeglo je postupak azila do kraja lipnja ponovnim napuštanjem zemlje. “Ovo je pozitivna bilanca, ali nije razlog za slavlje, već potvrda smo na dobrom smjeru te da i dalje predano radimo”, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Polovica deportacija između siječnja i lipnja bili su dobrovoljni odlasci, druga polovica bile su prisilne deportacije. 31 posto deportiranih ili 1820 ljudi bili su građani EU-a. Najvažnije zemlje za deportacije bile su Slovačka (648), Srbija (557), Rumunjska (374), Indija (297) i Turska (266). U 704 slučaja tražitelji azila vraćeni su u druge države EU-a na temelju “dublinskih sporazuma”. Dublinski sporazum propisuje da je za postupak azila nadležna država EU u kojoj je dotična osoba prvi put ušla u Uniju.
Zamjenica ravnatelja Saveznog ureda za useljeništvo i azil (BFA), Karoline Preißer, izvijestila je o 42.000 odluka o azilu u prvoj polovici godine. To je povećanje od gotovo 60 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, navodi Preißer. Provedeno je ukupno 4.360 brzih i hitnih postupaka za osobe koje su imale male šanse za azil.
Karner je priznao da su se krijumčarske rute “pomaknule” samo kao rezultat mjera koje je poduzela Austrija, jer druge zemlje EU bilježe sve veći broj tražitelja azila. Stoga je još jednom pozvao na preispitivanje na europskoj razini i provedbu reforme EU-a o azilu, kao i ulaganja u zaštitu vanjskih granica EU-a.
Unatoč trendu pada broja tražitelja azila, Karner želi i dalje zadržati veto na ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen. Granične kontrole su dio uspjeha, tako da je stanje nepromijenjeno, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Karner je odbacio tvrdnje da su austrijski policajci posredno sudjelovali u protuzakonitim odbijanjima na srbijansko-mađarskoj granici u sklopu takozvane operacije Lisica. Navode o nasilju tijekom odbijanja treba istražiti i to je zadatak Mađarske i Komisije EU. To prije svega treba razlikovati od odbijanja na granici. “Operacija Fox” bila je uspješna i bit će nastavljena. U Mađarskoj je trenutno angažiran 31 austrijski časnik. Prema Karnerovim riječima, u prvom polugodištu ove godine u Mađarskoj je uhićeno oko 70 krijumčara ljudi.
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
