Ekonomija
Grad Beč je u prvom tromjesečju 2023. potrošio tri milijuna eura na oglašavanje
Grad Beč je 2023. potrošio oko tri milijuna eura na oglašavanje. U prvom tromjesečju 2023. izdaci javnih tijela u Austriji za oglašavanje iznosili su oko 32,4 milijuna eura.
Rashodi Grada Beča ostali su konstantni na oko 3 milijuna eura. Uključujući participacije, ukupna suma se u prva tri mjeseca ove godine popela na oko 4,5 milijuna eura. Sljedeća savezna država koja je najpovoljnija za oglašavanje bila je Gornja Austrija s približno 915.000 eura. Donja Austrija potrošila je oko 363.000 eura, pri čemu je iznos koji uključuje participacije značajno porastao na oko 863.000 eura. Nakon savezne vlade, najviše novca za oglašavanje u medijima potrošila je Gospodarska komora, oko 3,1 milijun eura. Radnička komora došla je na oko 1,3 milijuna eura, ORF na oko 2,9 milijuna eura.
U prvom tromjesečju 2023. javna tijela potrošila su oko 32,4 milijuna eura na oglašavanje u medijima. To proizlazi iz podataka o transparentnosti medija koje je RTR objavio u četvrtak. To je oko 3,9 milijuna eura manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Savezna vlada smanjila je rashode za nešto više od 2 milijuna eura, pa sada iznose oko 3,8 milijuna eura. Suprotno trendu, prihod od oglašavanja s velikih međunarodnih platformi nastavio je rasti.
Saveznim sudjelovanjem doprinos savezne vlade narastao je na oko 7,6 milijuna eura. Najviše je u prvom tromjesečju ove godine trošilo Ministarstvo financija, oni su potrošili oko 973.000 eura te su im rashodi porasli više od deset puta. Slijedi Ministarstvo zaštite klime s oko 934.000 eura, što je stabilno u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ministarstvo obrane je dobilo oko 578.000 eura, Ministarstvo unutarnjih poslova oko 427.000 eura, a Ministarstvo obrazovanja oko 418.000 eura. Savezni kancelar inače naklonjen oglašavanju došao je do samo oko 282.000 eura i tako smanjio oglašavanje za oko 2,5 milijuna eura.
Na tri najveća tabloidna medija u zemlji, uključujući i njihove online portale, otpada nešto manje od petine izdataka za oglašavanje (cca. 5,9 milijuna eura) iz javnog sektora. “Kronen Zeitung” je dobio oko 2,8 milijuna eura, od čega oko 426.000 eura od ORF-a, oko 368.000 eura od savezne vlade i oko 353.000 eura od grada Beča. “Heute” je dobio oko 1,7 milijuna eura, od čega oko 479.000 eura od ORF-a, oko 349.000 eura od grada Beča i oko 245.000 eura od savezne vlade. “Österreich” je ostvarila 1,4 milijuna eura prihoda od oglašavanja iz javne blagajne. Savezna vlada donirala je oko 335.000 eura, Grad Beč oko 311.000 eura, a ORF oko 189.000 eura.
ORF je dobio najviše reklama s oko 4,1 milijun eura, ali je smanjio oko 500.000 eura u odnosu na prvi kvartal 2022. godine. Naslovi Regionalmedien Austria (RMA) bilježe lagani rast i iznose oko 1,5 milijuna eura. Kao i “Kurier”, “Der Standard” je ostvario cca 1,2 milijuna eura. “Kleine Zeitung” i “Presse” dobili su po oko 865.000 eura.
Unatoč općem ograničenju javne potrošnje na oglašavanje, potrošnja na oglašavanje na međunarodnim divovima platformi nastavila je rasti. Google (uključujući YouTube) je zabilježio plus od oko 250.000 eura i tako došao na oko 2,8 milijuna eura. Bio je tek nešto iza “Kronen Zeitunga” na trećem mjestu među najvećim primateljima. Facebook (uključujući Instagram) također je snažno porastao (plus cca. 281.000 eura). Tvrtka je zauzela šesto mjesto s oko 1,5 milijuna eura. Platforma TikTok porasla je za oko 50.000 eura na oko 69.000 eura od prihoda od oglašavanja javnih tijela.
Potpuni podaci dostupni su na web stranici RTR-GmbH.
Ekonomija
40 posto građana Austrije može zamisliti da radi u mirovini
Mnogi ljudi jedva čekaju dugo očekivani kraj svog radnog vijeka. Očito ima ljudi koji žele ili su sposobni raditi i nakon 65. godine.
Pokazuje to izvješće Silver Workers Report koje je izradio institut za istraživanje tržišta Marktagent u ime platforme za zapošljavanje Xing. U ožujku je ispitano 520 Austrijanaca u dobi od 50 do 75 godina.
Sukladno tome, gotovo četvero od deset ispitanih može zamisliti rad u dobi za mirovinu. Desetina kaže da zapravo žele završiti svoj profesionalni život kasnije nego je propisano.
No, 41 posto, većina, ipak želi otići u starosnu mirovinu. Glavni razlozi tome su vrijeme s obitelji, godišnji odmor, ali i fizičke tegobe. Čak 37 posto sudionika ankete voljelo bi prije dati otkaz na posl
Motivacija za rad nakon umirovljenja ne proizlazi samo iz financijskih interesa. 54 posto ispitanih izjavilo je da uživa u poslu. Više od polovice također cijeni ljudski kontakt putem radnog mjesta.
Među onima koji mogu nastaviti raditi i u mirovini razlozi su različiti. No, oko 35 posto ljudi koji mogu zamisliti da rade u starosti razmišljaju o protoku novca – čak i ako ne ovise o njemu. Prema odgovorima, to je ključni razlog za nastavak rada posebice muškaraca. 30 posto nastavilo bi raditi svoj posao ako bi to bilo financijski potrebno.
Ekonomija
Austriji sve više nedostaje radnika
Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.
Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.
Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.
SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).
Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.
Austrija
Inflacija na najnižoj razini još od rujna 2021
Inflacija u Austriji nastavlja slabiti. U travnju je stopa inflacije iznosila 3,5 posto na godišnjoj razini, pa je pala na najnižu razinu od rujna 2021. Najznačajniji pokretač inflacije bio je rast cijena u restoranima i hotelima (plus 7,6 posto).
Prvi put od početka naglog rasta potrošačkih cijena 2021., cijene plina imale su “značajan prigušujući učinak” na inflaciju, objavio je danas Statistički ured Austrije.
“Parant-aranžmani su također značajno pridonijeli padu inflacije u travnju, umjesto da su imali snažan učinak na povećanje cijena kao u prethodnih dvanaest mjeseci”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u izjavi za javnost.
No, poskupljenja u ugostiteljstvu “i dalje su iznad prosjeka”, a poskupljenja na benzinskim postajama “čak su i porasla”.
Razina cijena mikro košarice, koja je namijenjena dnevnim kupnjama, a uglavnom sadrži prehrambene artikle te dnevne novine i kavu u kafiću, u travnju je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto. Razina cijena mini košarice – tjedne kupnje koja uključuje hranu, usluge i gorivo – porasla je na godišnjoj razini za 4,9 posto.
