Ekonomija
Grad Beč je u prvom tromjesečju 2023. potrošio tri milijuna eura na oglašavanje
Grad Beč je 2023. potrošio oko tri milijuna eura na oglašavanje. U prvom tromjesečju 2023. izdaci javnih tijela u Austriji za oglašavanje iznosili su oko 32,4 milijuna eura.
Rashodi Grada Beča ostali su konstantni na oko 3 milijuna eura. Uključujući participacije, ukupna suma se u prva tri mjeseca ove godine popela na oko 4,5 milijuna eura. Sljedeća savezna država koja je najpovoljnija za oglašavanje bila je Gornja Austrija s približno 915.000 eura. Donja Austrija potrošila je oko 363.000 eura, pri čemu je iznos koji uključuje participacije značajno porastao na oko 863.000 eura. Nakon savezne vlade, najviše novca za oglašavanje u medijima potrošila je Gospodarska komora, oko 3,1 milijun eura. Radnička komora došla je na oko 1,3 milijuna eura, ORF na oko 2,9 milijuna eura.
U prvom tromjesečju 2023. javna tijela potrošila su oko 32,4 milijuna eura na oglašavanje u medijima. To proizlazi iz podataka o transparentnosti medija koje je RTR objavio u četvrtak. To je oko 3,9 milijuna eura manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Savezna vlada smanjila je rashode za nešto više od 2 milijuna eura, pa sada iznose oko 3,8 milijuna eura. Suprotno trendu, prihod od oglašavanja s velikih međunarodnih platformi nastavio je rasti.
Saveznim sudjelovanjem doprinos savezne vlade narastao je na oko 7,6 milijuna eura. Najviše je u prvom tromjesečju ove godine trošilo Ministarstvo financija, oni su potrošili oko 973.000 eura te su im rashodi porasli više od deset puta. Slijedi Ministarstvo zaštite klime s oko 934.000 eura, što je stabilno u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ministarstvo obrane je dobilo oko 578.000 eura, Ministarstvo unutarnjih poslova oko 427.000 eura, a Ministarstvo obrazovanja oko 418.000 eura. Savezni kancelar inače naklonjen oglašavanju došao je do samo oko 282.000 eura i tako smanjio oglašavanje za oko 2,5 milijuna eura.
Na tri najveća tabloidna medija u zemlji, uključujući i njihove online portale, otpada nešto manje od petine izdataka za oglašavanje (cca. 5,9 milijuna eura) iz javnog sektora. “Kronen Zeitung” je dobio oko 2,8 milijuna eura, od čega oko 426.000 eura od ORF-a, oko 368.000 eura od savezne vlade i oko 353.000 eura od grada Beča. “Heute” je dobio oko 1,7 milijuna eura, od čega oko 479.000 eura od ORF-a, oko 349.000 eura od grada Beča i oko 245.000 eura od savezne vlade. “Österreich” je ostvarila 1,4 milijuna eura prihoda od oglašavanja iz javne blagajne. Savezna vlada donirala je oko 335.000 eura, Grad Beč oko 311.000 eura, a ORF oko 189.000 eura.
ORF je dobio najviše reklama s oko 4,1 milijun eura, ali je smanjio oko 500.000 eura u odnosu na prvi kvartal 2022. godine. Naslovi Regionalmedien Austria (RMA) bilježe lagani rast i iznose oko 1,5 milijuna eura. Kao i “Kurier”, “Der Standard” je ostvario cca 1,2 milijuna eura. “Kleine Zeitung” i “Presse” dobili su po oko 865.000 eura.
Unatoč općem ograničenju javne potrošnje na oglašavanje, potrošnja na oglašavanje na međunarodnim divovima platformi nastavila je rasti. Google (uključujući YouTube) je zabilježio plus od oko 250.000 eura i tako došao na oko 2,8 milijuna eura. Bio je tek nešto iza “Kronen Zeitunga” na trećem mjestu među najvećim primateljima. Facebook (uključujući Instagram) također je snažno porastao (plus cca. 281.000 eura). Tvrtka je zauzela šesto mjesto s oko 1,5 milijuna eura. Platforma TikTok porasla je za oko 50.000 eura na oko 69.000 eura od prihoda od oglašavanja javnih tijela.
Potpuni podaci dostupni su na web stranici RTR-GmbH.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
