Ekonomija
Plaće u Austriji: Evo u kojim se austrijskim pokrajinama zarađuje najviše
Austrija slovi za državu u kojoj se od vlastitog rada itekako dobro može živjeti. I ekonomski pokazatelji pokazuju da je austrijska ekonomija stabilna. Radnička prava su među zaštićenijima u EU, a socijalne i zdravstvene usluge izuzetno su kvalitetne. Sve to, ali i mnoge druge stvari Austriju svrstavaju u sam vrh europskih država. No, koliko radnici u Austriji zbilja zarađuju?
“Plaća je ključni faktor pri odluci o poslu. No ipak, plaća je u Austriji i dalje tabu tema. To uznemirava zaposlenike koji često ne znaju koju plaću mogu dobiti na svom poslu – a unatoč svemu poslodavci rijetko osiguravaju potpunu transparentnost”, rekao je za Kurier Nikolai Dürhammer, upravitelj internetske platforme za zapošljavanje StepStone.
Prema podacima koje su u StepStone kalkulatore plaće upisivali zaposlenici širom Austrije, prosječna godišnja bruto plaća u Austriji iznosi oko 52 tisuće eura (u konačnici to znači oko 2.390 eura neto mjesečnih primanja).
Podaci za ovu vrstu istraživanja su bili iz lipnja 2021. godine.
Prema StopStoneu, najveće godišnje bruto plaće ostvaruju liječnici (79.000 eura), menadžeri (73.000 eura), financijski stručnjaci (72.250 eura) i odvjetnici (63.650 eura). Gledano prema industrijama, najviše godišnje bruto plaće su u bankarskom sektoru (64.250 eura), a zatim slijede kemijska i naftna industrija (62.800 eura) i farmaceutska industrija (62.500 eura). Procjene su izvršene na oko 14 tisuća korisnika platforme StepStone.
U najvišim plaćama prednjače Beč, Vorarlberg, Gornja Austrija i Salzburg, a na samom dnu je Gradišće. Zanimljivo, Bregenz i Linz imaju veće plaće od primjerice Beča. Poslodavci u Austriji cijene odgovornost, pa primjerice rukovoditelji poslova koji imaju odgovornost za rezultate zarađuju više nego dvostruko od zaposlenih bez osobne odgovornosti na poslu. S povećanjem profesionalnog iskustva povećava se i plaća.
Vrijedi istaknuti i činjenicu da visokoobrazovani građani (sa sveučilišnom diplomom) zarađuju oko 14.000 eura više godišnje od onih bez akademske diplome. Naravno i tu postoje znatne razlike budući da se svaka sveučilišna diploma ne vrednuje jednako.
Općenito, istraživanje pokazuje da kod plaća vrijedi sljedeće pravilo: što je veća tvrtka, to su veće plaće. Poslodavci koji imaju najviše 50 zaposlenih isplaćuju prosječnu godišnju plaću od 47.000 eura. Međutim, svatko tko je zaposlen u tvrtki s više od 5.000 zaposlenih može očekivati oko 12.500 eura veću godišnju plaću od one prosječne.
Je li istraživanje pouzdano ostavljamo na osobnu procjenu, ali činjenica je i da u Austriji postoje sektori u kojima se zarađuju plaće znatno ispod, ali i znatno iznad austrijskog prosjeka.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login