Austrija
Kakva je uistinu bečka AKH bolnica: Neke fotografije su uistinu šokantne
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/03/akh-1.jpg)
Nedavno smo objavili članak kako je bečka AKH bolnica svrstana medu najbolje bolnice na svijetu. Članak je privukao dosta pozornosti, no u oči su nam upali komentari ljudi koji nisu dijelili isti entuzijazam (u najmanju ruku) oko tog izbora. Neki su progovorili o negativnim iskustvima, a neki su govorili o tome što su prošli u toj bolnici. Ipak, bilo je i jako pozitivnih komentara.
Austrijske dnevne novine Krone (kronen Zeitung) objavile su priču i slike iz bolnice. Naime, fotografije ostavljaju bez riječi. Pacijent leži na podu s kateterom koji labavo visi. Pacijenti u hodnicima pod improviziranom zaštitom itd… Fotografije koje ne opravdavaju renome same bolnice. Prema pisanju tog austrijskog lista, riječ je o uvjetima na odjelu 19.C – Kliničkom odjelu za ortopediju i traumatologiju AKH.
Fotografije možda ne priliče bolnici tog renomea, a Krone piše da se na snimci koju su dobili mogu vidjeti ljudi koji leže na madracima na podu.
Bolnica je brzo reagirala pa objasnila kako se ovaj postupak smještaja naziva “najblažim sredstvom” zbog olakšavanja njege. Obrazloženje je sljedeće: “Budući da su osobe koje nesreća istrgne iz svoje poznate okoline sklonije razvoju akutnog delirija i time se dovode u opasnost padom iz kreveta, ovo je njegovateljski pristup .”
Sukladno zakonskim odredbama, uvijek se moraju koristiti najblaža sredstva za otklanjanje moguće opasnosti, prenosi Krone obrazloženje poznate bolnice. Prema bolnici, alternativa bi bila vezivanje pacijenata za krevet. Budući da ni pod kojim uvjetima ne želite te “neugodne” odluke (uvjete), bolesne ljude transportiraju na kat u vidnom polju medicinskih sestara. Glasnogovornica bolnice za “Krone” je pak istaknula sljedeće: “Pacijenti s kognitivnim oštećenjima koji su smješteni na dva madraca bez kreveta mogu se pratiti bez ugrožavanja sebe i bez potrebe za neugodnijim mjerama koje ograničavaju slobodu.”
Sve mjere su pažljivo poduzete i usklađene s rodbinom, ističu iz bolnice.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2025/02/slika1-2.jpg)
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/134233426_3647932748576262_5818820973764064565_n.jpg)
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2024/04/2147667467.jpg)
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
You must be logged in to post a comment Login