Hrvatska
Razoran potres u Turskoj: Hrvatska poslala prvu pomoć
Hrvatski tim od 40 pripadnika modula srednje kategorije za urbano traganje i spašavanje iz ruševina Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite i 10 potražnih pasa kreće danas, 6. veljače 2023. oko 18 sati prema Gaziantepu u Turskoj koju su pogodili razorni potresi, kako bi pomogli u spašavanju unesrećenih osoba iz ruševina.
Modul koji je samodostatan po pitanju smještaja i prehrane je opremljen s opremom za spašavanje iz ruševina, s visina i dubina, tehničku pretragu i pretragu sa psima. U konvoju će biti kamioni za prijevoz opreme i kombi vozila za prijevoz ljudi. Po dolasku će ih dočekati UNDAC (The United Nations Disaster Assessment and Coordination) tim Ujedinjenih naroda za procjenu katastrofa i koordinaciju koji daje potporu Turskoj u koordinaciji stranih timova.
Turska je putem Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC – The Emergency Response Coordination Centre) Mehanizma unije za civilnu zaštitu Europske komisije zatražila međunarodnu pomoć. Hrvatska je, u koordinaciji Operativnog centra civilne zaštite Ravnateljstva civilne zaštite, ponudila pomoć modula za urbano traganje i spašavanje srednje kategorije (MUSAR), koju je Turska prihvatila.
Snažni potresi do magnitude 7,8 pogodili su u ponedjeljak, 6. veljače 2023. Tursku i osjetili se u velikom dijelu zemlje kao i u nekoliko susjednih zemalja. Epicentar prvog potresa bio je u okrugu Pazarcik, u pokrajini Kahramanmaras na jugoistoku zemlje, oko 60 km zračne linije od sirijske granice. U Turskoj i Siriji bilježi se velik broj ljudskih žrtava i ozlijeđenih osoba te zbrajaju prouzročene velike materijalne štete.
Međunarodna pomoć koordinirana putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu
Mehanizam Unije za civilnu zaštitu je osnovan kako bi se omogućilo koordinirano pružanje pomoći u slučaju katastrofe, koju države članice šalju ugroženim državama i žrtvama prirodnih i ljudskom rukom uzrokovanih katastrofa unutar EU ili izvan EU. Operativno središte Mehanizma Unije za civilnu zaštitu je Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC), koji prati katastrofe i izvanredne situacije u cijelom svijetu 24 sata dnevno i koordinira odgovor država članica EU. Svaka država članica povezana je s ERCC-om kroz svoje nacionalno komunikacijsko središte pa je tako Republika Hrvatska s ERCC-om povezana putem Operativnog centra civilne zaštite Ravnateljstva civilne zaštite.
Podsjetimo, razorni potres s epicentrom kod Petrinje aktivirao je međunarodnu zajednicu civilne zaštite u pružanju žurne pomoći. Hrvatskom zahtjevu za pomoć putem Mehanizma unije za civilnu zaštitu tada se odazvala i Turska. Turska je pomogla Republici Hrvatskoj slanjem grijalica i kontejnera za pomoć ugroženom stanovništvu.
Hrvatska je pak pomogla Turskoj u kolovozu 2022. kada je Turska zatražila međunarodnu pomoć u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, putem sustava RescEU, a u koordinaciji Operativnog centra civilne zaštite Ravnateljstva civilne zaštite hrvatski zrakoplov Canadair CL-415 s deset članova posade upućen je Turskoj kao pomoć u gašenju požara.
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login