Vijesti
Evo koliko su rasle cijene hrane u državama EU – pogledajte
Statistički ured Europske unije, Eurostat, objavio je interaktivnu stranicu na kojoj se može usporediti rast cijena hrane u prošloj godini, obilježenoj rekordnom inflacijom, po zemljama članicama. Hrana je podijeljena u 25 kategorija, pa se može pratiti rast cijena zasebno, primjerice osnovnih namirnica – kruha, jaja, ulja ili mlijeka… Također, može se odabrati više zemalja i istodobno pratiti poskupljenje hrane u njima.
Pogledajmo, primjerice, prikaz rasta cijena kruha usporedno u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji.
Mađarska je završila sa znatno najvećim rastom cijene kruha, dok je u Sloveniji on bio manji nego u Hrvatskoj. Mi smo u tom prikazu iznad prosjeka Europske unije.
Cijene mesa u istoj usporedbi najviše su rasle, također u Mađarskoj, no manje u Hrvatskoj nego primjerice u Sloveniji, pa se u toj kategoriji nalazimo ispod prosjeka EU-a.
Usporediti se također može i rast cijena u Hrvatskoj i Njemačkoj. Rast cijene kruha potkraj prošle godine tako je bio veći u Hrvatskoj nego u Njemačkoj.
Novi statistički podaci pokazali su koliki je rast cijena hrane bio prošle godine. No ono što je predočeno brojevima, građani su vidjeli već odavno. Ističu da su poskupjeli svi mliječni proizvodi, meso, jaja, kruh. Sve je poskupjelo, ustvrdila je jedna građanka.
Upravo to vidljivo je iz podataka Eurostata. Hrana je u Hrvatskoj poskupjela 19,7 posto, dok je europski prosjek 18,2 posto.
Najviše je poskupio kruh, i to za 32 posto, a mlijeko, jaja i sir za gotovo 30. U obje te kategorije imamo veće poskupljenje od prosjeka Europske unije – osim kod mesa. Cijena mu je rasla za 17 posto, što je unutar prosjeka Europske unije, a niže kad usporedimo sa susjednim zemljama.
Osim kruha poskupjeli su i mliječni i mesni proizvodi. Mali proizvođači to i potvrđuju. No ističu rekordno visoke cijene repromaterijala, koji je za uzgajivače jaja poskupio i do 300 posto.
Vijesti
U Beču vodoinstalater u staroj kući pronašao blago vrijedno 2 milijuna eura
Vodoinstalater je u utorak tijekom radova na obnovi pronašao škrinju s blagom u kojoj je bilo nevjerojatnih 30 kilograma zlatnika.
Ovako sreća i nesreća mogu biti bliski: građevinski radnici su početkom tjedna izvodili radove na obnovi stare vile u Penzingu. Nakon sanacije podrumskog prostora na red je došao i vodoinstalater. Zanimljivo radnici koji su prethodno radili u zemlji su vidjeli nekakav čudan konopac, no nisu ga dirali.
U utorak je instalater došao na mjesto radova i odlučio je pratiti taj konopac. Najprije je pokušao izvući konop iz zemlje – bez uspjeha.
No uz pomoć lopate vidio je da on vodi u zemlju, a nakon toga i do metalnu kutiju koja je prije mnogo godina bila postavljena u pod odnosno “deku” kuće. Metalna kutija ostavila je vodoinstalatera i sve prisutne u velikom šoku. Prema pronalazaču unutra je bilo bezbroj zlatnika težine oko 30 kilograma. Vrijednost je ogromna. Današnja vrijednost zlata bila bi oko 2,3 milijuna eura. Vodoinstalater je zapravo u podrumu vile otkrio očito zaboravljeno blago za koje nitko nije znao.
Prema austrijskom zakonu § 398 ff ABGB, nalaznik i zemljoposjednik svaki stječu polovinu zajedničkog vlasništva nad blagom. Dakle, vodoinstalater je zapravo došao do otkrića života.
Čitatelj “Heute-a” Armin bio je tu i ispratio nevjerojatan događaj. Sumnja da je škrinja s blagom bila skrivena u vili prije posljednjeg svjetskog rata. “Tako nešto je stvarno nevjerojatno. Na gradilištu sam od svoje 15. godine. Tu i tamo nađeš pokoji novčić – ali ovakvo otkriće je nevjerojatno”, smije se Armin u razgovoru za “Heute”.
Ali na koliko zlatnika ima pravo instalater? To još nije potpuno jasno. Pravno bi to trebalo biti “otkriveno blago.” To znači: Prema § 398 ff ABGB, nalaznik i posjednik mogu biti nagrađeni s polovicom blaga. Vodoinstalater je tako moguće došao do otkrića života i dobio bi zlato vrijedno više od milijun eura.
Svijet
Scholz telefornirao s Putinom
Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) razgovarao je danas telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razgovor je trajao sat vremena i bio je prvi kontakt od prosinca 2022., rekao je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit.
Scholz je u razgovoru zamolio Putina “da pregovara s Ukrajinom”. Oni moraju imati za cilj pravedan i trajan mir, rekao je Hebestreit nakon telefonskog razgovora.
Njemački kancelar ponovno je osudio “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i pozvala predsjednika Putina da ga prekine i povuče trupe”.
Scholz je već najavio da je spreman razgovarati s Putinom o daljnjem razvoju događaja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Rusija je napala Ukrajinu 24. veljače 2022.
Nakon SAD-a, Njemačka je najveća podrška vladi u Kijevu. No, kancelar redovito naglašava kako se mora spriječiti daljnja eskalacija i izravno uplitanje Zapada u rat.
Zato, osim nekoliko iznimaka, Scholz odbija dopustiti Ukrajini da napada ciljeve na ruskom teritoriju oružjem koje joj je isporučila Njemačka. Kancelar također ne želi isporučiti krstareću raketu Taurus dometa 500 kilometara, unatoč opetovanim zahtjevima Ukrajine.
Svijet
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.
“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.
You must be logged in to post a comment Login