Kupci su se odavno navikli na više cijene. Ali restoran u gradu Linzu sada iznenađuje svoje goste: mala boca Cole košta 5 eura.

Muškarac iz Linza nedavno se želio počastiti hladnim pićem u vruće poslijepodne. Uputio se prema jednom poznatom restoranu u središtu glavnog grada Gornje Austrije i sjeo u vrt.

Ali kad je pogledao jelovnik, čovjek se odjednom jako iznervirao: ugledni restoran malu bočicu kole od 0,33 litre naplaćuje 5 eura.

Usporedbe radi u obližnjem pubu isto piće gosti plaćaju samo 4,40 eura. To je 60 centi manje.

Ljutiti gost otišao je iz kafića ne naručivši ništa.

Cijene su također skočile u vrtoglave visine i drugdje. Tradicionalna gostionica u Gmundenu naplaćuje nevjerojatnih 17,20 eura za štajersku prženu pileću salatu.

Usporedbe radi, u dva poznata bečka restorana pečena piletina s krumpir salatom stoji 15,50 eura. To je razlika od 1,70 eura.

“Što uzrokuje toliko napuhavanje cijena u Austriji” – prije samo nekoliko tjedana, poslovno orijentirana Agenda Austria analizirala je neugodan razvoj inflacije. Pritom politika skida svoje masnoće, ali se moraju odreći i ugostiteljstva i hotelijerstva kao pokretača inflacije.

Cijene u turizmu u Austriji porasle su znatno više nego u ostatku eurozone. Tome, prema Agendi Austria, pridonosi energetski intenzivan zimski turizam (struja i plin su izuzetno skupi), nedostatak radne snage (poskupljuje rad) i povećane kamate (poskupljuje investicije), piše Heute.

Nacionalno vijeće Austrija raspravljalo je o revizorskim izvješćima o nedostatku kvalificiranih radnika, crveno-bijelo-crvenoj karti i Austrijskoj poslovnoj agenciji

U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika”, Revizorski sud preporučuje razvoj sveobuhvatne strategije temeljene na solidnoj bazi podataka. Zastupnici su na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća raspravljali o izvješću revizorskog tijela i jednoglasno ga prihvatili.

Sa stajališta Revizorskog suda, bilo bi moguće bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s crveno-bijelo-crvenom karticom (RWR kartica). Ono što je za to potrebno je pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim sustav, istaknula je glavna revizorica Margit Kraker u izvješću o crveno-bijelo-crvenom kartonu. Kao i ovo izvješće, zastupnici su jednoglasno prihvatili kritičko revizorsko izvješće o austrijskoj lokacijskoj agenciji Austria Business Agency (ABA).

Zastupnici ÖVP-a i Zelenih naglasili su da je savezna vlada već provela niz poboljšanja u skladu s preporukama Revizorskog suda. Govornicima iz redova SPÖ-a, FPÖ-a i NEOS-a ovi koraci nisu otišli dovoljno daleko. Do temeljnih razlika u mišljenjima došlo je oko pitanja kako bi se Austrija trebala odnositi prema imigraciji i kakav je stvarni status integracije migranata na tržište rada.

Manjak kvalificiranih radnika ne samo da je nepovoljan za pogođena poduzeća, već smanjuje i ukupnu ekonomsku uspješnost društva, dijagnosticirao je Revizorski sud u izvješću o ovoj temi. Prema njegovim riječima, još nedostaje cjelovita strategija s koordiniranim mjerama, kao i solidna baza podataka za precizniju analizu na razini zanimanja, regionalne distribucije i opsega zaposlenosti. Revizorski sud preporučuje da se razviju oba.

Prema mišljenju Revizorskog suda, zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja, primjerice putem crveno-bijelo-crvene karte, temeljno je pogodno za ublažavanje nedostatka kvalificiranih radnika. Ipak, kartični sustav treba pojednostaviti, jedan je od zaključaka Revizorskog suda u izvješću o crveno-bijelo-crvenoj i EU plavoj kartici. Revizorski sud vidi daljnje prilagodbe u iskorištavanju i mobilizaciji potencijala domaće radne snage povećanjem sudjelovanja žena, starijih osoba i migranata u radnoj snazi.

Franz Hörl (ÖVP) istaknuo je da je nedostatak kvalificiranih radnika trenutno temeljni problem uslužnog i turističkog sektora. Od izvješća Revizorskog suda došlo je do poboljšanja, što se ogleda u značajnom povećanju broja podnesenih i odobrenih crveno-bijelo-crvenih kartona. Za ovaj uspjeh važan je, između ostalog, bolji savjet. Hörl je potencijal za privlačenje kvalificiranih radnika prepoznao u najavljenoj crveno-bijelo-crvenoj kartici za odrasle pripravnike i stvaranju posebne regulative za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana.

Tvrtkama postaje sve teže zaposliti i zadržati potrebne kvalificirane radnike. Preporuke Revizorskog suda važni su savjeti o tome odakle početi. To uključuje potporu osposobljavanju i daljnjem obrazovanju te smanjenje kvote izvanrednog radnog vremena. Ministar rada Martin Kocher upravo je sastavio paket vrijedan 75 milijuna eura za poboljšanje integracije migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada. Martina Kaufmann (ÖVP) također je istaknula važnost osposobljavanja kvalificiranih radnika, što se prvenstveno odvija u malim i srednjim poduzećima. Savezna vlada je stoga poduzela mnoge korake za unapređenje nastave.

Žene koje zatrudne dok su na roditeljskom dopustu, ali više ne primaju naknadu za njegu djeteta, nemaju pravo na naknadu. Prema tumačenju Vrhovnog suda, time se krši pravo EU.

Za pogođene se stoga uvodi posebna tjedna naknada. “Posebno kada se dvoje djece rodi blizu jedno uz drugo, obitelji trebaju svaki euro”, naglašava ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni).

Trudnice više ne smiju raditi od početka rodiljnog dopusta – obično osam tjedana prije i nakon termina poroda. Tjedni džeparac nudi financijsku sigurnost za žene u to vrijeme, prenosi kroativ.at.

Iznos se temelji na uvećanoj plaći za bolovanje

Visina nove posebne tjedne naknade temelji se na uvećanoj plaći za bolovanje, što jamči financijsku sigurnost i u slučaju dužeg bolovanja. Uvođenje će biti retroaktivno do 1. studenoga 2023. 70 posto troškova pokrivat će Fond za naknadu obiteljskog tereta (FLAF), 30 posto zdravstveno osiguranje žene.

Osim Raucha, zadovoljna je i ministrica obitelji Susanne Raab (ÖVP): “S novim posebnim tjednim novcem činimo još jedan važan korak i dodatnu mjeru za pomoć budućim majkama i našim obiteljima.”