Austrija
U srpnju su austrijska kućanstva potrošila znatno manje plina i struje u odnosu na prošlu godinu
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/08/thermostat-ge9b602793_1920-e1661261675118.jpg)
Potrošnja plina u srpnju je pala za oko jedanaest posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima regulatornog tijela E-Control, pad električne energije iznosio je oko pet posto. Visoke cijene energije djelomično su krive, smatra stručnjak za E-Control Johannes Mayer u izjavi za APA-u.
Prosječne mjesečne veleprodajne cijene električne energije i plina u srpnju su bile oko pet puta više nego u istom mjesecu prošle godine. Prema E-Controlu, proizvodnja električne energije iz hidroelektrana enormno je pala.
Austrijskim krajnjim kupcima ovog je srpnja isporučeno ukupno 3,53 teravat sati (TWh) plina, što je oko 0,44 TWh ili 11,1 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Domaća potrošnja električne energije (bez potrošnje crpnih akumulacija) smanjena je za 4,9 posto.
Proizvodnja električne energije pala je za oko 17,2 posto na 5,2 TWh. Samo 60 posto toga dolazi iz hidroenergije, u srpnju 2021. bilo je oko 70 posto. Sveukupno, proizvodnja električne energije iz hidroelektrana pala je za 28,5 posto na oko 3,1 TWh. Razlog tome su s jedne strane vrlo niski vodostaji austrijskih rijeka u srpnju 2022., a s druge strane bili su osjetno bolji uvjeti u srpnju 2021.
Proizvodnja hidroenergije bila je više od četvrtine (28 posto) ispod dugoročnog prosjeka i otprilike ispod brojke iz prethodne godine. U protočnim elektranama pad je bio oko 30 posto na oko dva TWh, u akumulacijskim elektranama oko 26 posto. Ti su gubici djelomično nadoknađeni većom proizvodnjom iz termoelektrana (plus dvanaest posto) i vjetroturbina (plus šest posto).
Uvoz električne energije iz inozemstva porastao je za 35 posto na oko 2,4 TWh. Fizički izvoz električne energije pao je za 19 posto na oko 1,5 TWh. S 0,83 TWh, neto uvoz je tako bio znatno viši od usporedne vrijednosti prethodne godine (0,13 TWh).
Domaća proizvodnja plina (uključujući napajanje biogenim plinovima) porasla je za 6,4 posto na 0,58 TWh. Skladištenje je bilo znatno veće nego prethodne godine. Skladišteno je 27 posto više plina, a povlačenje je bilo 26 posto manje nego godinu prije. Fizički uvoz iz susjednih zemalja bio je oko 29 posto ispod usporedne vrijednosti prethodne godine. Fizički izvoz pao je za oko 45 posto, što je rezultiralo značajno višom bilancom uvoza od 10,9 TWh za srpanj 2022. u usporedbi sa srpnjem 2021.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2025/02/slika1-2.jpg)
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/134233426_3647932748576262_5818820973764064565_n.jpg)
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2024/04/2147667467.jpg)
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
You must be logged in to post a comment Login