Ekonomija
Nakon povećanja kamata, euro ojačao prema dolaru
Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala s najviše razine u 20 godina, pri čemu je tečaj eura porastao više od 1 posto, nakon što je Europska središnja banka povećala kamate agresivnije nego što se očekivalo.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 1.2 posto, na 106.70 bodova, piše HINA.
Pritom je dolar prema europskoj valuti pao 1.3 posto, pa je cijena eura dosegnula 1.0215 dolara, blizu najviše razine u dva tjedna.
Tečaj dolara pao je i prema japanskoj valuti, za 1.7 posto, na 136.10 jena.
Povećanje ključnih kamatnih stopa, prvi put od 2011.
Europska središnja banka (ESB) povećala je u četvrtak ključne kamatne stope prvi put od 2011. godine, i to za 0.50 postotnih bodova, dok se očekivalo povećanje od 0.25 postotnih bodova.
Tako su ključne kamatne stope za refinanciranje banaka podignute na 0.5 posto, kamate na prekonoćne pozajmice bankama na 0.75 posto, a kamate na depozite na nula posto.
“Upravno vijeće odlučilo je da je primjereno napraviti krupniji prvi korak u tempu normalizacije (monetarne) politike nego što je signalizirano na prethodnoj sjednici. Odluka se temelji na ažuriranoj procjeni upravnog vijeća o inflatornim rizicima”, stoji u priopćenju.
Više kamatne stope trebale bi dovesti do spuštanja inflacije prema ciljanih 2 posto. Inflacija je u eurozoni u lipnju porasla na 8.6 posto, najvišu razinu otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke 1996. godine.
Inflacija će neko vrijeme ostati nepoželjno visoka zbog kontinuiranih pritisaka cijena energije i hrane, a dodatno je potiče i slabljenje eura, poručili su čelnici ESB-a.
Dodatni razlog za podizanje kamatnih stopa je novi program kupnje obveznica koji je banka osmislila kako bi smanjila razliku u troškovima zaduživanja među članicama eurozone.
Razlika se snažno povećala nakon što je banka u lipnju najavila podizanje kamata. ESB je zato odlučio kupovati obveznice država čiji su se uvjeti financiranja pogoršali nesrazmjerno konkretnim osnovnim pokazateljima kako bi ublažila neopravdanu i kaotičnu tržišnu dinamiku, poručili su čelnici središnje banke.
Idućeg tjedna u fokusu Fed
Nedavno je tečaj eura prvi put nakon 20 godina zaronio ispod razine od jednog dolara. No, nakon povećanja kamata ESB-a, euro je ojačao prema američkoj valuti više od 1 posto i stabilno se kreće oko razine od 1.02 dolara.
Idućega tjedna u fokusu ulagača bit će, pak, sjednica čelnika američke središnje banke od kojih se očekuje novo povećanje kamatnih stopa, najvjerojatnije ponovno za 0.75 postotnih bodova, kao u lipnju.
To bi moglo pružiti podršku dolaru. Međutim, idućega tjedna bit će objavljeni podaci o američkom bruto domaćem proizvodu (BDP) u drugom tromjesečju. Nikoga ne bi iznenadilo da se pokaže da je gospodarstvo palo na kvartalnoj razini drugo tromjesečje zaredom, što bi značilo da je najveće svjetsko gospodarstvo u recesiji.
A to bi moglo spriječiti jačanje dolara. No, usporava se i rast drugih najvećih gospodarstava u svijetu, stoga će biti zanimljivo pratiti kretanja na valutnim tržištima.
Od početka godine dolar je prema košarici valuta ojačao više od 10 posto.
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
You must be logged in to post a comment Login