Austrija
Grad Beč dodjeljuje energetski bonus od 200 eura
Nakon austrijske vlade i glavni grad Beč također je najavio daljnje korake protiv inflacije. Gradonačelnik Michael Ludwig i gradski vijećnik za financije Peter Hanke (oba SPÖ) najavili su energetski bonus od 200 eura za oko 650.000 bečkih kućanstava.
Zbog rasta cijena energije i planiranog povećanja tarifa daljinskog grijanja na gotovo udvostručenje, energetska potpora Beča bit će proširena na još jedan stup, najavili su Ludwig i Hanke. Pod nazivom “Energiebonus ’22” bit će isplaćeno ukupno 130 milijuna eura.
Predviđena je jednokratna uplata od 200 eura. Od toga bi imalo koristi oko 650.000 kućanstava ili više od milijun ljudi, navodi se u priopćenju. To je oko dvije trećine svih bečkih kućanstava. Na taj bi način trebalo biti moguće “ublažiti povećanje cijena za mnoga bečka kućanstva”, rekao je Ludwig.
No, da bi kućanstva dobila taj bonus morat će ispuniti određene uvjete. Stanovnici Beča s maksimalnim godišnjim bruto prihodom od 40.000 eura za jednočlana kućanstva ili 100.000 eura ukupnog godišnjeg prihoda za višečlana kućanstva imaju pravo na energetski bonus. Potpora se isplaćuje zahtjevom u četvrtom tromjesečju. Grad će poslati dopise s QR kodom kućanstvima na obradu.
Osim toga, grad poduzima daljnje mjere za ublažavanje povećanja cijena. Novoosnovana “komisija za poštenje” koja se sastaje svakih šest mjeseci pratit će međunarodna energetska tržišta i “osigurati da se jeftinije kupovne cijene pravovremeno prosljeđuju kupcima”. Novi odbor vodit će Walter Barfuss.
Wien Energie se također dobrovoljno obvezao da nadolazeće zime neće isključiti struju, plin ili toplinu od prosinca do kraja veljače. A moći će se plaćati i na rate i to do 18 mjeseci. Kao jedini vlasnik, Grad Beč će se također u 2022. i 2023. godini odreći isplate dividende iz Wiener Stadtwerkea u gradski proračun. Prema Hankeu, riječ je o 16 milijuna eura godišnje. Za daljinsko grijanje bit će ustrojen i poseban “ured pravobranitelja”.
Ludwig i Hanke su se u utorak osvrnuli i na ranije predstavljen paket energetske potpore, koji je namijenjen za rasterećenje primatelja s nižim primanjima. Oko 260.000 ljudi koji su posebno pogođeni inflacijom od kraja lipnja bez prijave će na svoje račune dobiti 200 eura. Za još sto eura trebalo bi se prijaviti 26.000 samohranih roditelja. U tu svrhu u ožujku je odlučeno o 125 milijuna eura energetske potpore. To također uključuje subvencije za fotonaponske sustave i toplinsku obnovu starih zgrada. Prilikom predstavljanja novog energetskog bonusa, Ludwig nije isključio “dalje” pakete podrške u budućnosti.
Plan Wien Energiea da gotovo udvostruči cijene daljinskog grijanja izazvao je veliku pomutnju. Prije otprilike tjedan dana ova tvrtka najavila je da želi poskupiti daljinsko grijanje za 92 posto. Mjera je izazvala nezadovoljstvo ne samo oporbe, već i Radničke komore i sindikata. “Energetski bonus” je sada odgovor gradske politike.
Wien Energie je već podnio zahtjev za usklađivanje službene obavijesti o cijeni za daljinsko grijanje. To sada provjeravaju grad i nadležni. Odgovarajući postupak obično traje oko tri mjeseca. Prema Wien Energieu, članovi komisije za cijene su i Radnička komora, Gospodarska komora i Poljoprivredna komora.
Ako zahtjev bude odobren, cijena daljinskog grijanja u nadolazećoj sezoni grijanja će se otprilike udvostručiti, uz plus od 92 posto. Za prosječno bečko kućanstvo to znači dodatne troškove od oko 45 eura mjesečno, izračunali su u tvrtki.
Austrija
Nova austrijska vlada bi mogla ukinuti ORF porez
ORF porez na kućanstva bio je predmet mnogih kritika od svog uvođenja. Nova vlada mogla bi ga ukinuti od 2027. godine. Trenutno ORF naknada po kućanstvu košta najmanje 183,60 eura godišnje.
Od uvođenja 2024. godine, ORF pristojbu za kućanstvo (“ORF doprinos”) moraju plaćati sva kućanstva – neovisno o tome posjeduju li prijemni uređaj ili ne. Zbog toga često izaziva žestoke kritike stanovništva, zbog čega se FPÖ, primjerice, žestoko zalaže za njegovo ukidanje.
Ne samo tijekom izborne kampanje za Nacionalno vijeće, Slobodarska stranka obećala je ukinuti porez na kućanstva ako bude sudjelovala u vladi. To je ono što sada žele pokazati svojim biračima.
U pregovaračkom dokumentu za koalicijske pregovore između FPÖ-a i ÖVP-a, krajnji datum nameta na kućanstva sada je 31. prosinca 2026. To bi značilo da bi se ukinuo od 2027. godine. Međutim, ÖVP je ovu točku u pregovaračkom dokumentu označio “crveno” – tako da oko nje još nema dogovora.
Kad bi se ukinuo, ORF bi se financirao isključivo iz proračuna. Obveznici bi, pak, bili rasterećeni za najmanje 183,60 eura godišnje. Međutim, posebice s obzirom na trenutačno lošu proračunsku situaciju i potrebne uštede, bilo bi kontraproduktivno dodatno opterećivati proračun.
Naknada za kućanstvo ORF-a ostat će 15,30 eura mjesečno u 2025. godini. Uz to (kao i prije) postoje državni porezi u različitim iznosima ovisno o saveznoj državi. Ona je dakle između 183,60 i 240 eura godišnje.
Ove godine porez ne moraju plaćati sva kućanstva u Austriji. Primjerice, primatelji potpore “tzv. izravnanja” oslobođeni su naplate. Od početka godine visina standardne stope naknade iznosi 1.273,99 eura za samce i 2.009,85 eura za partnerske zajednice.
Austrija
Kickl želi snažno pooštriti politiku azila: “Cilj je nula”
Prema pregovaračkim dokumentima koji su procurili, Herbert Kickl planira oštri pristup imigraciji i azilu. Sve se to nadovezuje i na posljednje podatke iz Danske.
Prema danskom ministru za useljeništvo Kaareu Dybvadu Beku, samo je 860 zahtjeva za azil odobreno prošle godine, što je “povijesno nizak broj” (s izuzetkom godine karantina 2020.). Podneseno je ukupno 2.300 zahtjeva u Danskoj o čemu je pisao austrijski “Heute”. Državu vodi socijaldemokratkinja Mette Frederiksen, koja je najavila da želi svesti broj zahtjeva za azilom na nulu.
Čelnik kluba FPÖ Herbert Kickl reagirao je na odgovarajući članak “Heute” na Facebooku. “Cilj azila je nula, kao naš za Austriju”, rekao je, iznoseći svoj koncept za tekuće pregovore vlade. Model Frederiksen opisao je kao “tvrđavu Dansku” i osvrnuo se na “izvrsne gospodarske odnose” Danske, koja vodi “aktivnu trgovinu s drugim zemljama EU ili SAD-om”.
Potom je otrovni postskriptum upućen njegovim potencijalnim partnerima: “Zašto predstavnici ÖVP-a uvijek govore da su stroge politike azila štetne za gospodarstvo? Danska dokazuje suprotno.”
Plavo-crna koalicija se u pregovorima pozabavila i pitanjem zaoštravanja domaće politike azila – o čemu svjedoči dokument na 223 stranice o 13 potpoglavlja o kojima se raspravljalo. Smjernica Podskupine 4 (Unutarnja sigurnost) je: “Savezna vlada zalaže se za najrestriktivniju moguću politiku azila, uzimajući u obzir ustavne mogućnosti.”
“Cilj ove savezne vlade je smanjiti ilegalnu migraciju na nulu.” Međutim, pristupi ÖVP-a i FPÖ-a ponekad se razlikuju kada je u pitanju postizanje cilja. FPO inicijativa da se izvanrednim zakonom suspendira pravo na azil još nije naišla na odobravanje Narodne stranke.
Rješenja bi mogla biti i kontrole na državnoj granici, pooštravanje zakona o azilu i imigraciji, proširenje mogućnosti oduzimanja statusa zaštite za one koji imaju pravo na azil (npr. kada su na odmoru u domovini), naknade u naravi umjesto novčanih naknada. Pregovarački partneri također se slažu da treba nastaviti s deportacijama u Siriju i Afganistan. Pregovori se nastavljaju ovaj tjedan.
Austrija
Od danas u prehrambenim proizvodima i prah od ličinki žutog crva brašnara
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je sigurnost ličinki tretiranih UV zrakama, čime je otvoren put njihovoj uporabi u prehrambenim proizvodima.
Europska komisija nedavno je ažurirala popis insekata i crva koji se mogu koristiti u prehrani unutar Europske unije. Tako će, uz već dostupne skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, tržište uskoro obogatiti i prah dobiven od cijelih ličinki velikog žutog brašnara (Tenebrio molitor). Prema novoj uredbi Europske komisije, koja stupa na snagu 10. veljače, ovaj prah moći će se dodavati raznim prehrambenim proizvodima namijenjenima prodaji na području EU.
Nova provedbena uredba Europske komisije uključuje prah ličinki brašnara na službenu listu nove hrane, reguliranu Provedbenom uredbom EU 2017/2470. Tijekom prvih pet godina od stupanja uredbe na snagu, ekskluzivno pravo na stavljanje ovog proizvoda na tržište imat će francuska tvrtka Nutri’Earth ili će to biti moguće uz njezino odobrenje. Ovaj prah namijenjen je upotrebi u širokom spektru proizvoda, uključujući kruh, peciva, kolače, tjesteninu, prerađevine od krumpira, sireve, mliječne proizvode te kompote od voća i povrća, pri čemu će morati zadovoljiti sve propisane standarde za sigurnost hrane.
Određeni europarlamentarci iz desnih političkih krugova pokušali su blokirati dodavanje ličinki na popis nove hrane, no Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je njihovu sigurnost. Prema izvještaju Euronewsa, Bruxelles nastavlja s otvaranjem tržišta za proizvode nove generacije, a uskoro će u ponudi supermarketa biti i cijele ličinke žutog brašnara. Tvrtka Nutri’Earth podnijela je zahtjev za odobrenje prije pet godina, a sredinom 2023. EFSA je izdala pozitivno znanstveno mišljenje. Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost glasao je 15. siječnja ove godine protiv prijedloga francuskog konzervativca Laurencea Trochua za blokiranje odobrenja, s 39 glasova protiv, 32 za i šest suzdržanih.
Glavni razlog za proširenje liste nove hrane je rastuća potražnja za prehrambenim proizvodima u kombinaciji sa sve manjim prinosima u poljoprivredi. U tijeku su i dodatni zahtjevi za odobrenje drugih izvora proteina, uključujući brašno od crne vojničke muhe (Hermetia illucens larvae), cijele, blanširane i osušene trutove medonosnih pčela (Apis mellifera), prah od kućnog cvrčka (Acheta domesticus), proteinsko brašno od svježih ličinki brašnastog moljca (Tenebrio molitor) te proteinski prah od ličinki malog brašnastog crva (Alphitobius diaperinus).
You must be logged in to post a comment Login