Ljudi s niskim primanjima mnogo su više pogođeni visokom inflacijom jer troškovi života čine nesrazmjerno veći udio kod njih. Tako su u ponedjeljak izračunali stručnjaci Bank Austria. Stoga bi trebalo usmjeriti fiskalnu nadoknadu za ublažavanje situacije.
Udio izdataka kućanstava za nužne životne troškove (energija u kućanstvu, stanarina, namirnice) je oko 32 posto kod osoba s nižim primanjima, dvostruko veći nego kod osoba s višim primanjima (oko 16 posto). Udio za hranu se gotovo ne razlikuje od 14,2 prema 10,7 posto – za energente za kućanstvo je 5,5 prema 3,3 posto, ali za plaćene stambene fondove 12,5 prema 2,2 posto, svaki prema podacima iz 2020. godine.
U prosjeku, osnovni životni troškovi čine gotovo 22 posto troškova kućanstva. Prema podacima Bank Austria, ove kategorije trenutno imaju utjecaj na ukupnu inflaciju koja je nešto iznad prosjeka od 24,5 posto. Dok su za gornju petinu kućanstava potrebni životni troškovi odgovorni samo za oko 20 posto pojedinačne ukupne inflacije, taj udio je gotovo 30 posto u najnižem dohodovnom razredu.
“Veće opterećenje kućanstava s niskim prihodima nije samo zbog relativno veće koncentracije izdataka na nužne životne troškove, već i zbog apsolutno nižeg prihoda kućanstava”, kaže ekonomist Walter Pudschedl. Skupine s najnižim dohotkom gotovo da i nemaju štednju, tako da se nagli porast troškova života ne može nadoknaditi rezervama, već izravno ograničava potrošnju.
Naravno, stručnjaci Bank Austria ne uključuju troškove goriva u „nužne troškove života“. Jer u većini slučajeva postoje alternative dostupne putem javnog prijevoza, dok ne postoji alternativa potrošnji hrane i energije za stanovanje ili troškovima najma.
Osim toga, udio potrošnje na privatni prijevoz u ukupnoj potrošnji kućanstava raste nerazmjerno s porastom prihoda. U najniže prihodovnoj petini taj udio iznosi samo pet posto, dok je u najvišoj petini udio više od upola veći i iznosi oko osam posto.
Oštar rast cijena goriva znatno je veći teret za kućanstva s visokim prihodima, koja često posjeduju nekoliko automobila s većim performansama i potrošnjom goriva, nego za kućanstva s niskim primanjima koja često uopće nemaju automobil. Opterećenje cijenama goriva pogađa prije svega kućanstva s visokom stopom štednje, koja bi povećanje troškova mogla nadomjestiti rezervama bez ograničavanja potrošnje, piše ORF.
