Od početka pandemije do ovog ponedjeljka Singapur je zabilježio više od 200 tisuća slučajeva, a većinu samo ovog listopada.

Svijet se pita što se događa u Singapuru, koji bilježi sve više teških slučajeva zaraze koronavirusom. Prošle srijede broj novozaraženih prvi je put prešao brojku od pet tisuća, a iako je brojka u međuvremenu pala na prosječno tri tisuće zaraženih dnevno, zabrinjava porast teško oboljelih kojima se mora pružiti intenzivna medicinska njega. Kako javlja South China Morning Post (SCMP), zbog toga dolazi do neizdrživog pritiska na tamošnji zdravstveni sustav jer se približavaju situaciji u kojoj neće biti dovoljno kreveta, ali ni osoblja, naročito nakon što je zbog teške koronakrize prošle godine dio medicinskog osoblja u toj zemlji dao otkaz.

Od početka pandemije do ovog ponedjeljka Singapur je zabilježio više od 200 tisuća slučajeva zaraze. Većina ih je zabilježena ovog listopada, što se smatra dokazom visoke zaraznosti delta soja koronavirusa. Lokalni stručnjaci ističu kako delta soj pacijente u Singapuru često dovodi u teško stanje te zahtijeva intenzivnu njegu uz upotrebu kisika.

Profesor s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, Dale Fisher, tvrdi kako je porast broja zaraženih očekivan. Dodaje da su cjepiva vrlo učinkovita, no ne mogu pružiti dovoljno kvalitetnu zaštitu protiv asimptomatskih slučajeva, ali i blagih oboljenja.

– Čim restrikcije popuste, svaka zemlja može očekivati porast broja blagih slučajeva. Delta nam je dokazala da se zaraza može proširiti izuzetno brzo među necijepljenim osobama, ali i onima koje su cijepljene – kaže Fisher koji je ujedno i čelnik Globalne mreže za alarmiranje i brzi odgovor na pandemijske krize pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Njegov kolega Alex Cook kaže kako je novom valu itekako doprinijelo popuštanje mjera praćenja kontakata, izolacije i samoizolacije.

Portal javlja kako je trenutno popunjeno 90 posto bolničkih kapaciteta. U svim bolnicama na odjelima intenzivne njege na raspolaganju je 380 kreveta intenzivne njege, a 219 ih je rezervirano samo za covid bolesnike. Dvije trećine kreveta na odjelima intenzivne njege je zauzeto. Očekujući da će se brojke samo povećavati, bolnice već najavljuju povećanje broja kreveta za covid bolesnike na 280, nauštrb drugih pacijenata.

Upravitelj Odjela za bolničke usluge pri singapurskom ministarstvu zdravstva, Leo Heow Yong, umiruje javnost i kaže kako je nacionalni zdravstveni sustav spreman broj kreveta na odjelu intenzivne njege povećati na 1000 te tvrdi da imaju dovoljno opreme, lijekova i stručnog osoblja.

Ipak, prema riječima ministra zdravstva Janila Puthuchearya, to nije i ne može biti dugoročno rješenje jer bi preusmjeravanje i preopterećenje osoblja moglo dovesti do pada kvalitete zdravstvene skrbi za druge pacijente. Kaže da su bolnice već prepunjene te da se kod osoblja osjeća umor i iscrpljenost.

South China Morning Post podsjeća da mnogi zdravstveni djelatnici nisu bili na godišnjem od 2020. te da 90 posto njih nije uopće potrošilo dane za odmor.

Ministar također napominje da je 1500 zdravstvenih djelatnika dalo otkaz u prvoj polovici ove godine. Postavlja se pitanje što je Singapur mogao učiniti da spriječi ovu situaciju. Opozicijski političar Jamus Lim smatra kako su vlasti već na početku epidemije morale početi raditi na ojačavanju kapaciteta intenzivne zdravstvene njege u bolnicama, piše jutarnji.hr.

Puthucheary kaže kako je Singapur imao 300 kreveta prije pandemije te je prosječna stopa zauzetosti bila 63 posto. Kaže kako bi, da su tada preusmjerili sredstva, to dovelo do situacije da drugi odjeli budu suočeni s nedostatkom novca, ljudstva i opreme. – Imali bismo situaciju da kreveti, oprema i ljudi stoje neiskorišteni dok su drugi odjeli pretrpani poslom – rekao je.

SCMP podsjeća da su slične probleme s nedostatkom kreveta u intenzivnoj njezi prošle godine imale i zemlje poput SAD-a i Južne Koreje. Iskorištenost kreveta na odjelima intenzivne je “dinamički balans” između potražnje i ponude. Prevelik broj kreveta tako bi nepotrebno trošio vrijedne resurse, a s druge strane, previše pacijenata može suviše opteretiti sustav.

Oko 98 posto zaraženih u Singapuru ima blage ili nikakve simptome, no te se brojke mijenjaju. U isto vrijeme, Singapur ima jednu od najviših stopa procijepljenosti na svijetu – cijepljeno je 84 posto zemlje koja broji 5,45 milijuna ljudi, a oko 16 posto je dobilo i dodatnu, takozvanu “booster dozu”.

Premijer Lee Hsien Loong rekao je da vlasti pomno prate i porast broja slučajeva u Europi.

– To se i nama može dogoditi, ali moramo ići korak po korak. Sve ovo vrlo je frustrirajuće i umara nas jer svaki put kad mislimo da smo pobijedili virus dođemo do nekog novog izazova – kazao je

Trenutne mjere socijalnog distanciranja trebale bi završiti 21. studenog, iako su vlasti najavile da bi mjere mogle popustiti i ranije, ako brojke budu povoljne. Mjere u Singapuru su općenito daleko strože nego u dobrom dijelu Europe, maske su obvezne gotovo posvuda, a opsežne su i restrikcije javnih događaja. Posebno su stroge mjere za ugostiteljstvo pa je, primjerice, posjet restoranima dozvoljen samo cijepljenim osobama, pod uvjetom da ih za istim stolom ne bude više od dvije.

Istovremeno, Singapur unatoč velikom broju slučajeva ima izuzetno nisku smrtnost od covida, svega 0,2 posto pacijenata završi s fatalnim ishodom dok je ta brojka u drugim zemljama u prosjeku oko tri posto. Među preminulima su uglavnom starije i/ili od ranije bolesne osobe. Vlasti podsjećaju da je i prije pandemije oko 4.000 ljudi godišnje umiralo zbog gripe, virusne upale pluća ili drugih respiratornih bolesti te da nije došlo do povećanja smrtnosti tijekom pandemije.