Connect with us

Austrija

Čak 5.600 učenika otkazalo redovno pohađanje nastave

Objavljeno

na

Roditelji su odjavili 5.600 učenika za redovno pohađanje nastave u novoj školskoj godini. To je dvostruko više nego u normalnim godinama (prije pandemije koronavirusa). Zbog ogromnog povećanja broja odjava, Ministarstvo obrazovanja želi pooštriti pravila kućne nastave. Za provedbu, međutim, još postoje neka pravna pitanja koja treba razjasniti, piše Kronen Zeitung.

Prema izvješću Ö1 najveći broj odjava redovnog pohađanja škole dogodio se u Donjoj Austriji. U toj je austrijskoj pokrajini čak 1.400 učenika otkazalo redovno pohađanje nastave. Nakon Donje Austrije slijede Štajerska i Gornja Austrija s po 1.000 otkazivanja redovnog pohađanja nastave. Posebno se broj otkaza redovnog pohađanja nastave dogodio u Gornjoj Austriji gdje se on povećao za pet puta u odnosu na školsku godinu 2019./2020., odnosno prije izbijanja pandemije koronavirusa.

U Salzburgu se taj broj učetverostručio te on sada iznosi 380. U Beču je situacija slična kao i prije izbijanja pandemije koronavirusa te je oko 500 učenika otkazalo redovno pohađanje nastave.

U Austriji je djeci dopušteno pohađanje kućne nastave ili privatne škole bez prava javnosti (ona nemaju pravo izdavati školska izvješća). To se mora prijaviti odgovarajućoj upravi za obrazovanje do početka odgovarajuće školske godine, a oni mogu zabraniti odjavu samo ako postoji velika vjerojatnost da se ne daje jednakovrijednost nastave.

Zabrana se nije dogodila za 5.600 učenika te oni u idućoj školskoj godini neće pohađati redovnu nastavu.

Međutim, Ministarstvo obrazovanja želi osigurati da i roditelji budu svjesni što ta odjava u praksi znači. Na primjer, grupe za učenje koje se sastoji od nekoliko djece nisu dopuštene na kućnim satima. Ako je dijete prijavljeno za kućnu nastavu, ono na kraju godine mora polagati ispite iz predmeta koje se uče tijekom te školske godine. U slučaju da dijete ne položi ispit, više niste u mogućnosti odjaviti redovno pohađanje nastave, već dijete mora ponavljati razred u školama s pravom javnosti.

Ministarstvo obrazovanja želi stati na kraj „ispitnom turizmu“

Ubuduće će obrazovne uprave u svim saveznim pokrajinama odrediti u kojoj se školi polaže vanjski ispit. Ministarstvo obrazovanja time želi stati na kraj „ispitnom turizmu“. Do sada su roditelji mogli odlučiti u kojoj će školi njihova djeca polagati ovaj test.

Već početkom 2022. godine, osim vanjskog ispita, nakon zimskog semestra provjerit će se koji napredak u učenju postižu učenici koji su otkazali redovno pohađanje škola, a sve kako bi se u slučaju problema mogle rano poduzeti određene mjere. Međutim, to ne rezultira nikakvim pravnim posljedicama, poput povratka na redovnu nastavu ranije, budući da nema posljedica na kraju prvog polugodišta.

Prema Ministarstvu obrazovanja, neka se pravna pitanja još moraju razjasniti za provedbu ovih planova.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Stanovnici Austrije ove zime su potrošili znatno manje plina i struje

Objavljeno

na

U Austriji se zimi 2023./24. trošilo manje plina i struje nego u zimskoj polovici 2022./23. Potrošnja električne energije pala je za 1,3 posto, a potrošnja plina čak za sedam posto, pokazuju podaci energetskog regulatora E-Control.

Znatno manje plina povučeno je i iz skladišta, krajem ožujka, na kraju zime, skladišta su bila popunjena oko tri četvrtine (sa 72,4 TWh), dakle značajno bolje nego prije godinu dana.

Austrija je i ove zime ostvarila suficit u izvozu električne energije, iako vrlo mali. U zimskim mjesecima izvezeno je za petinu više struje, a uvezeno za četvrtinu manje.

Uz pad potrošnje, tome je najviše pridonijelo povećanje količine električne energije predane u javnu mrežu za 18 posto.

Tijekom zime u Austriju je u mrežu isporučeno 33,7 TWh (milijardi kWh) električne energije, od čega je više od polovice došlo iz hidroelektrana (51 posto), oko 17 posto iz vjetroturbina i oko 13 posto iz termoelektrana. Samo u ožujku u javnu je mrežu isporučeno gotovo jedanaest posto više električne energije od 5,59 TWh nego u istom mjesecu prošle godine.

Više električne energije stiglo je iz hidroelektrana za 12,5 posto i iz vjetroelektrana za 24,8 posto, dok je istovremeno proizvodnja iz termoelektrana smanjena za 28,4 posto. To znači da su hidroelektrane proizvele polovicu, a termoelektrane tek deset posto električne energije, a vjetroelektrane 18,6 posto.

E-Control procjenjuje da je u ožujku 588 GWh ili jedanaest posto konačne potrošnje potjecalo iz fotonapona. Međutim, velik dio toga ne ulazi u javnu mrežu.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija se želi približiti NATO-u

Objavljeno

na

Austrija, zajedno s Irskom, Maltom i Švicarskom, želi intenzivirati razmjenu s NATO-om. Četiri neutralne zemlje uputile su odgovarajuće pismo vojnom savezu u prosincu, kako je izvijestio “Presse” (izdanje od utorka).

S obzirom na ruski agresorski rat u Ukrajini, partnerstvo sa savezom je od “rastućeg značaja”, piše list.

Situacija na kontinentu znatno se pogoršala i nestabilna je. Zato sada želimo ojačati suradnju s NATO-om. Posebno kada je riječ o “zajedničkim vrijednostima”, Austrija, Malta, Irska i Švicarska su “najbliži NATO partneri”, pišu četiri neutralne države koje djeluju kao WEP4 (zapadnoeuropski partneri).

“Non-paper” koji je savezu predan krajem prošle godine sadrži vrlo konkretne prijedloge kako bi se suradnja mogla unaprijediti. WEP4 želi imati redovite razmjene i priliku sudjelovati u dodatnim vježbama.

Oni također žele povlašteni pristup dokumentima i informacijama NATO-a “na temelju međusobnog povjerenja” i postojećih sigurnosnih sporazuma.

Ministarstvo vanjskih poslova u Beču objasnilo je WEP4 suradnju oštrijim “geopolitičkim vjetrovima”. Neutralnost sama po sebi ne stvara sigurnost, ali ulazak u NATO “naravno nije problem”.

Nastavi čitati

Austrija

WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto

Objavljeno

na

Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.

Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.

Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.

Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).

Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.

U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.

“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.

Nastavi čitati
LM