Ekonomija
Austrija: Bez posla više od pola milijuna ljudi
Treći lockdown u povijesti zemlje te pandemija koronavirusa snažno utječu na austrijsko tržište rada. Broj nezaposlenih je porastu, a raste i broj ljudi koji rade po modelu skraćenog radnog vremena. Prema podacima koje je jučer predstavio austrijski ministar rada Martin Kocher, bez posla je trenutno oko 533 tisuća ljudi, dok po modelu skraćenog radnog vremena radi oko oko 440.000 ljudi.
Prema podacima koje je predstavio Kocher, svaki četvrti zaposlenik koji radi po modelu skraćenog radnog vremena dolazi iz sektora turizma koji je i najpogođeniji sektor gospodarstva. Brojke o nezaposlenosti, međutim, pokazuju da je model skraćenog radnog vremena (kratkotrajni rad) doprinio ublažavanju štete. Dobrih 16 posto svih tražitelja posla (oko 73000 ljudi) dolazi iz turističke industrije. Ako se brojke prilagode sezonskim učincima – nezaposlenost je uvijek najveća zimi – oko trećine nezaposlenosti povezanih s krizom odnosi se na taj sektor, a broj nezaposlenih u turizmu povećan je za oko 40 tisuća u odnosu na prethodnu godinu.
Ministar rada Kocher je govorio o kontinuirano teškoj situaciji na tržištu rada te je najavio sastanak sa socijalnim partnerima na temu produljenja modela skraćenog radnog vremena. Krizni instrument trenutno samo vrijedi do kraja ožujka. Do sada je tvrtkama isplaćeno oko 5,7 milijardi eura naknada za taj model, a za “fazu 3” odobreno je dodanih 4,3 milijarde eura.
Kocher je pritom nastojao zvučati optimistično. „Činjenica da nezaposlenost u posljednje vrijeme stagnira pokazuje da kratkotrajni rad djeluje. Čak i ako bi se zaključavanje produžilo, to bi uglavnom dovelo do povećanja broja ljudi koji rade po tom modelu, a ne i nezaposlenosti”, predvidio je ministar.
Ministrica turizma Elisabeth Köstinger najavila je za novu godinu da će politika zapošljavanja biti usmjerena na turizam. „Čak i prije krize bilo je teško naći kvalificirane radnike. 2020. broj kvalificiranih radnika u turizmu i gastronomiji ponovno je zapaženo opao, a puno je ljudi iz tog sektora tijekom pandemije promijenilo posao i industriju“, rekla je ministrica obećavši da će industriju turizma učiniti atraktivnijom za zaposlenike.
- Pijani vozač fijakera u Austriji izašao na autoput
- Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
- Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
- Austrija: Betonski blok od 100 kg prikliještio radnika, teško je ozlijeđen
- Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
