Austrija
U Austriji veliki broj protivnika zatvaranja škola zbog koronavirusa
Dio austrijskih znanstvenika danas je izašao u javnost s priopćenjem kako su škole, odnosno školska djeca jedan od izvora širenja virusa, te kako škole u Austriji ponovno treba zatvoriti. Nedugo zatim uslijedile su i prve reakcije. Pokrajinski predsjednik Gradišća Peter Doskozil (SPÖ) naglasio je da je on protiv te odluke, jer kako ističe, veliki broj stručnjaka i dalje tvrdi da djeca jako malo doprinose procesu zaraze.
Doskozil ističe i da bi ta odluka imala ozbiljne posljedice i na djecu i na njihove roditelje. Pokrajinska predsjednica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) dijeli sličan stav.
“Ako bi se škole ponovno zatvorile, obitelji bi se suočile s istim izazovima kao i u prvom valu koronavirusa. Tko će se brinuti za moje dijete? Kako mogu osigurati da moje dijete razumije nastavni sadržaj i pravilno uči? Novo zaključavanje škola značilo bi izgubljeno vrijeme za pogođenu djecu i masovno bi narušilo njihov obrazovni razvoj. Roditelji nisu školski učitelji, a vlastiti dom nije škola”, naglasio je Doskozil. Prvi čovjek Gradišća rekao je da roditelji nisu odgovorni za lošu vladinu politiku koja je propustila napraviti ciljanu strategiju tijekom ljeta.
Pokrajinska predsjednica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) smatra da je “od istinske važnosti da škole budu što duže otvorene prema strogim higijenskim propisima” kako se obitelji ne bi preopteretile brigom o djeci.
Ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) najavio je prošlog petka da će se o eventualnom pooštravanju, koje utječe i na škole, odlučiti tek ovog tjedna. Prema riječima guvernera Salzburga Wilfrieda Haslauera (ÖVP), kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) trenutno ne namjerava zatvoriti škole, a na istoj liniji je i ministar obrazovanja koji je prethodno naglasio kako će zatvaranje škola biti krajnja odluka.
NEOS je pokrenuo peticiju kojom žele naglasiti zahtjev da vrtići i osnovne škole ostanu otvoreni u pandemiji. Direktori dva ekonomska instituta, Wifo-a i IHS-a upozorili su političare da olako ne shvaćaju zatvaranje škola zbog koronavirusa. “Moguće zatvaranje škola mora se razmotriti vrlo pažljivo”, kaže direktor IHS-a Kocher te naglašava da to može imati velike posljedice i po druge. Za Badelta je zatvaranja škola “popriličan udarac za žene” jer se pored posla moraju brinuti i za djecu što je veliki udar na njihovu produktivnost.
Na isto pozivaju Caritas i udruga SOS Dječja sela koji su uputili apel Vladi da učini sve što je u njenoj moći kako bi spriječila zatvaranje obrazovnih ustanova: „Škole i vrtići moraju ostati otvoreni ako je to moguće. U krizi moramo zaštititi starije ljude jer su posebno izloženi riziku od virusa, a svoju djecu moramo zaštititi kako im se ne bi oduzele mogućnosti za obrazovanje“, navodi se.
R.P
Foto: National Cancer Institute / unsplash.com
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
