Svijet
Slovenija želi poslati vojsku na slovensko-hrvatsku granicu
Slovenski premijer Janez Janša uputiti će u Slovenski parlament prijedlog da se na slovensko-hrvatsku granicu pošalje vojska. Takav prijedlog uputio je već u travnju, ali on nije dobio potrebnu većinu u odboru za obranu. Tada je za njega glasalo 11 od 19 članova odbora, a bila je potrebna dvotrećinska većina.
Slovenska vojska je i sada na granici, ali ona sada patrolira uz pomoć policije. Trenutačno se radi o malom broju vojnika. Na tom zadatku je angažirano 180 vojnika koji rade u suradnji s policijom. Ako novi Janšin prijedlog prođe u parlamentu, njihov broj će se drastično povećati. U nekim trenutcima na granici bi bilo i do 2000 vojnika koji bi samostalno patrolirali bez prisustva policije. Odluka se prvenstveno odnosi na ilegalne imigracije i potencijalnu migrantsku krizu.
Izglasavanjem ovoga zakona vojska bi dobila sve policijske ovlasti u čuvanju slovenskih vanjskih granica. Janša svoj prijedlog brani time da policija traži dodatne resurse u samoj zemlji budući da se Slovenija kao i ostale zemlje bori s pandemijom koronavirusa.
Za sada nije sigurno hoće li novi prijedlog dobiti potrebnu većinu. Jedino je sigurno da za njega neće glasati oporbena stranka Levica, dok najveću podršku ima od zastupnika koji dolaze iz pograničnog područja.
Slovenski ministar obrane pojašnjava da bi se broj vojnika na granici regulirao semaforom o sigurnosti. Semafor je zamišljen u četiri boje: zelenoj, žutoj, narančastoj i crvenoj. To bi značilo da bi u slučaju zelene boje broj vojnika na granici bio 150, žute 400, narančaste 800, dok bi crvena boja značila i slanje 2000 vojnika na granicu.
Pero Bacic
Foto: mup.gov.hr / ilustracija
Svijet
Živite u Austriji i putujete često na odmor u susjednu zemlju, pazite se novih pravila
Planirate putovanje u Italiju automobilom? Pripazite – od sredine travnja 2025. godine na snagu stupaju nova pravila o korištenju automobilskih guma. Kazne mogu biti visoke, čak i za turiste.
Ako ovog proljeća krećete automobilom prema Italiji, obratite posebnu pažnju na stanje i vrstu guma na vozilu. Od 15. travnja 2025. u Italiji se uvode nove obveze za sve vozače – uključujući i one koji dolaze iz inozemstva.
Prema informacijama portala altarimini.it, svi vozači bit će dužni zamijeniti zimske gume ljetnima. Nova pravila donesena su s ciljem povećanja sigurnosti u prometu.
Mjesec dana prijelaznog razdoblja
Dobra vijest je da će do 15. svibnja 2025. vrijediti prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se na nepoštivanje pravila najprije upozoravati, a tek potom će se izricati novčane kazne. Nakon tog datuma, policija će prekršaje sankcionirati bez iznimke.
Kazne koje prijete prekršiteljima
Tko nakon 15. svibnja nastavi voziti s neprimjerenim gumama, suočava se s ozbiljnim posljedicama:
- Novčane kazne između 422 i 1.682 eura.
- Ako su gume istrošene ili ne odgovaraju standardima, prijete dodatne kazne u iznosu od 87 do 344 eura, kao i oduzimanje bodova na vozačkoj dozvoli.
- U težim slučajevima moguće je i privremeno oduzimanje prometne dozvole.
- Također, osiguranje može odbiti pokriti štetu nastalu u nesreći ako se ustanovi da su korištene neprikladne gume.
Postoje iznimke
Iz novih pravila izuzeti su vozači koji koriste gume s oznakom M+S koje su odobrene za cjelogodišnju upotrebu ili imaju brzinski indeks koji odgovara podacima iz prometne dozvole.
Reakcije: sigurnost ili financijsko opterećenje?
Nova pravila izazvala su podijeljene reakcije. Dok neki pozdravljaju veću razinu sigurnosti na cestama, brojne obitelji izražavaju zabrinutost zbog dodatnih troškova. Procjenjuje se da bi zamjena guma i obavezna kontrola trošenja mogla koštati i do 1.000 eura po vozilu.
Svijet
Europa bilježi najtopliji ožujak otkako postoje mjerenja
Prema najnovijim podacima europskog klimatskog servisa Copernicus, ožujak 2024. bio je najtopliji ožujak u Europi otkako se vodi evidencija. Prosječna temperatura na kontinentu iznosila je 6,03 stupnja Celzijevih, što je 2,41 stupanj više od prosjeka za razdoblje 1991. – 2020..
Globalno: drugi najtopliji ožujak i rekordno malo arktičkog leda
Na svjetskoj razini, ožujak 2024. bio je drugi najtopliji ikada zabilježen, dok je površina arktičkog morskog leda bila najmanja dosad izmjerena u ožujku.
Još alarmantniji podatak dolazi iz globalne perspektive: u 20 od posljednjih 21 mjesec, prosječna svjetska temperatura bila je više od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine – što ozbiljno dovodi u pitanje ostvarivost međunarodnog klimatskog cilja.
Cilj od 1,5 stupnjeva sve dalje
Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba smatra se ključnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma. No, već sada u 2024. godini ta granica je privremeno premašena. Premda se cilj smatra službeno “propuštenim” tek nakon višegodišnje kontinuirane prekoračenja, znanstvenici i stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je vrijeme za djelovanje sve kraće.
Copernicus: podaci temeljeni na milijardama mjerenja
Servis Copernicus, pod okriljem Europske unije, redovito objavljuje podatke o temperaturi, ledenom pokrovu i padalinama širom svijeta. Podaci se temelje na računalnim analizama milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja. Povijesni podaci datiraju unatrag do 1950. godine, a ponegdje i ranije.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
