Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.

Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.

Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.

Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).

Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.

U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.

“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.

Banda, koja djeluje iz Napulja, navodno je odgovorna za više od 100 zločina u Donjoj Austriji, Salzburgu i Štajerskoj – četiri osumnjičenika su u pritvoru! Šteta se procjenjuje na najmanje 560.000 eura

Četiri albanska državljanina u dobi od 28 do 37 godina i još pet albanskih počinitelja koji će biti pod istragom su ozbiljno osumnjičeni, a neki su također priznali da su osnovali zločinačku organizaciju, neku vrstu obiteljskog klana, koji je djelovao iz Napulja u Italiji od svibnja 2023. kako bi kontinuirano počinio gospodarska kaznena djela protiv imovine u Austriji i Njemačkoj, posebice provale u stambene objekte, tvrtke i sl.

Okrivljenici su kaznena djela činili u više navrata u različitim konstelacijama, a glavnu ulogu imao je 37-godišnji okrivljenik. Čini se da je 37-godišnjak optužen za provale u stambene objekte u nekoliko europskih zemalja poput Francuske, Grčke i Njemačke. U Danskoj je već osuđivan za više stambenih provala.

U većini provala u stambene objekte žrtve su bile u kući i spavale. Međutim, ova okolnost nije nimalo obeshrabrila optuženika. Prema riječima izvršne vlasti, takav pristup “čini se prilično netipičnim i lako je mogao dovesti do sukoba počinitelja i žrtve i značajnog rizika za fizički integritet žrtava”.

Državni kriminalistički uredi Donje Austrije i Salzburga, područje istrage krađa, od sredine 2023. godine zajednički istražuju isprva nepoznatu skupinu počinitelja koji su počinili provale u stambene objekte u saveznim pokrajinama Donja Austrija, Štajerska i Salzburg. Nakon niza provala sredinom kolovoza u Štajerskoj i Donjoj Austriji, zasad nepoznate počinitelje zatekla je policijska patrola na djelu u provali u stambeni objekt 14. kolovoza 2023. u Spitz an der Donau (Donja Austrija). Počinitelji su najprije uspjeli pobjeći vozilom talijanskih registarskih oznaka, ali su ga ostavili u vinogradu i neopaženo pobjegli pješice.

Grupa kriminalističke policije Državnog ureda kriminalističke policije Donje Austrije izvršila je forenziku na mjestu zločina i vozilu koje je bilo uključeno.

Pomnim osiguranjem i evaluacijom pronađenih tragova na mjestu događaja i korištenog vozila, moglo se utvrditi da su počinitelji nekoliko dana boravili u Austriji te da su počinili kaznena djela, prvenstveno provale u stambene objekte.

U noći 16. kolovoza 2023. automobil Toyota RAV4 ukradena je tijekom još jedne provale u stan u Furth an der Donau (18 km udaljeno od mjesta zločina u Spitz an der Donau 14. kolovoza 2023.).

Daljnjim ciljanim istragama ukradeni automobil lociran je u Italiji 16. kolovoza 2023. u blizini adrese registracije napuštenog vozila počinitelja u Spitz an der Donau.

Na temelju ovih istražnih nalaza, predmet je pokrenut pred uredom javnog tužitelja u Leobenu.

Nakon što su počinitelji 14. kolovoza 2023. u mjestu Spitz an der Donau ostavili vozilo počinitelja, od tog su trenutka koristili Audi A3 francuskih registarskih oznaka. Ovaj Audi A3 također je ostavljen krajem 2023. nakon niza stambenih provala u Njemačkoj.

Visoki troškovi za energiju i izgradnju dovode do toga da mnogi poslodavci i radnici u Austriji pribjegavaju lukavstvu. Kao rezultat toga, javni sektor propušta velike količine novca.

Teška vremena znače procvat sive ekonomije. Bilo u građevinarstvu, obrtu, „uslugama u kućanstvu“ ili prijevozu – sve više ljudi u Austriji dopušta drugim ljudima da rade „bez računa“. “Prošle godine zabilježeno je ukupno oko 600 neuspješnih prijava, od čega je prijavljeno više od 100 slučajeva”, izvještava Waldemar Wagner, voditelj odjela za istraživanje pri Gospodarskoj komori. “Najviše slučajeva bilo je u okruzima Klagenfurt-Stadt, Villach-Land i Villach-Stadt, a najmanje u okrugu Hermagor.”

Dugo traženo smanjenje troškova rada izvan plaće također bi moglo suzbiti sivu ekonomiju, prenosi kroativ.at.

Kako bi zaštitila pošteno tržišno natjecanje – tvrtke koje poštuju zakon gube narudžbe zbog grešaka – Gospodarska komora istražuje sumnjive slučajeve. Također radi s detektivima. “Fokus je na sprječavanju organiziranog kriminala”, objašnjava odgovorni dužnosnik Christian Starzacher. “U Koruškoj je izgubljeno više od milijardu eura zbog rada na crno u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023..” Taj je iznos pretočen kroz poreze i doprinose za socijalno osiguranje.

Posebno hrabar primjer u industriji čišćenja pokazuje zašto je rad na crno tako isplativ. Tvrtka je zapošljavala svoje zaposlenike samo na pola radnog vremena, a ostatak je plaćala odmah. Dobili su 3000 eura neto: 550 eura za manje poslove, oko 1000 eura hitne pomoći i 1500 eura ilegalne plaće. Kad se to otkrilo, za prijevaru nije bila okrivljena samo tvrtka, već i radnici.