Ministri zaduženi za migracije iz pet država članica Europske unije sastali su se u Kopenhagenu kako bi razgovarali o napretku u planovima za uspostavu takozvanih centara za povratak migranata izvan teritorija EU-a.

U skupini su Danska, Njemačka, Nizozemska, Grčka i Austrija. Sudionici sastanka posebno su naglasili da bi planirani centri trebali biti otvorenog tipa, a ne klasične pritvorske ustanove, nakon što su se pojavile brojne kritike i pitanja vezana uz zaštitu ljudskih prava.

Cilj je ubrzati povratak odbijenih tražitelja azila

Prema informacijama iz austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, pet država želi do kraja godine dogovoriti barem jednu partnersku državu u kojoj bi se mogao pokrenuti prvi centar za povratak.

Lokacije potencijalnih centara zasad nisu objavljene.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) i ranije je branio koncept povratnih centara. Kao jedan od glavnih ciljeva naveo je nastojanje da se dugoročno razbije poslovni model krijumčarskih mreža.

Prema planu, odbijeni tražitelji azila koji ne mogu ostati u Europskoj uniji trebali bi se preko takvih centara brže i u većem broju vraćati u svoje matične zemlje.

Austrija želi učinkovitiji sustav povratka

Zagovornici modela smatraju da bi centri izvan EU-a mogli olakšati provedbu odluka o povratku osoba kojima je zahtjev za azil odbijen.

Umjesto da osobe čiji je boravak odbijen mjesecima ili godinama ostaju u Europi, države bi željele uspostaviti sustav u kojem bi se postupak povratka mogao provoditi učinkovitije.

Međutim, upravo način na koji bi takvi centri funkcionirali izaziva najveće kontroverze.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju na moguće zloupotrebe

Stručnjaci, nevladine organizacije poput Amnesty Internationala te međunarodne institucije poput Vijeća Europe i UNHCR-a upozoravaju na moguće rizike za ljudska prava.

Među problemima koje ističu nalaze se mogućnost proizvoljnog pritvaranja, zlostavljanja i mučenja te nezakonitog prosljeđivanja ljudi u druge zemlje u kojima bi mogli biti ugroženi.

Zbog toga kritičari traže jasna pravila, neovisni nadzor i učinkovitu pravnu zaštitu za osobe koje bi bile smještene u takve centre.

EU upozorava na jasna pravila

I europski povjerenik za migracije Magnus Brunner upozorio je da planirani sustav mora poštovati postojeće standarde.

„Postoje crvene linije, postoje pravila, uključujući standarde – ne samo standarde ljudskih i temeljnih prava“, poručio je Brunner.

Time je naglašeno da eventualno osnivanje centara izvan EU-a ne znači da države mogu zaobići europske pravne standarde.

Francuska među državama koje su skeptične

Dok Austrija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Grčka pokušavaju ubrzati projekt, neke druge članice EU-a prema njemu su znatno opreznije.

Među državama koje kritički gledaju na uspostavu centara za povratak izvan Europe nalazi se i Francuska.

Glavno pitanje koje će pratiti projekt jest kako istodobno omogućiti brži povratak odbijenih tražitelja azila, a pritom osigurati da se poštuju njihova temeljna prava i međunarodne obveze Europske unije.