Austrijske Alpe suočavaju se s procesima koji su posljedica otapanja ledenjaka i vječnog leda u stijenama, a stručnjaci upozoravaju da bi zbog klimatskih promjena pojedina planinska područja mogla postati nestabilnija.
Andrea Fischer, glaciologinja iz Innsbrucka, upozorila je da se slični prirodni procesi kakvi su nedavno doveli do katastrofalnih posljedica u Nepalu događaju i u Austriji. Kako prenosi austrijski list Der Standard, fizički zakoni koji pokreću takve procese isti su bez obzira na to gdje se oni događaju.
Otapanje leda slabi stabilnost planina
Fischer ističe da globalno zagrijavanje mijenja stanje visokoplaninskih područja. Problem nije samo u povlačenju ledenjaka, nego i u otapanju permafrosta, odnosno trajno zaleđenog tla i leda unutar stijenskih masa koji imaju važnu ulogu u stabilizaciji strmih planinskih padina.
„Led koji je dosad stabilizirao vrlo strme planine topi se. Gubi se, slikovito rečeno, vezivni materijal“, objasnila je znanstvenica.
Prema njezinim riječima, planinske će mase nakon gubitka tog prirodnog „veziva“ morati ponovno pronaći ravnotežu. U tom procesu može doći do odrona stijena i urušavanja nestabilnih masa prema dolinama.
Kombinacija odrona i bujica može biti posebno opasna
Fischer upozorava da se rizik dodatno povećava kada se odroni dogode u uskim planinskim dolinama kroz koje prolaze brzi vodotoci.
Ako velike količine stijena i drugog materijala blokiraju dolinu ili rijeku, može se nakupiti golema količina vode i energije. Kada takva prepreka popusti, materijal se može pokrenuti velikom brzinom, stvarajući razoran bujični val.
Upravo je kombinacija velikih količina materijala, strmih padina, visinske razlike i snažnih riječnih tokova ono što takve događaje može učiniti posebno opasnima.
Austrija ima prednost, ali opasnost nije moguće isključiti
Prema Fischer, slični procesi događaju se i u Austriji, no situacija je ipak povoljnija nego u nekim područjima Himalaje.
Austrijske planine uglavnom imaju manje visinske razlike s kojih se stijenske mase mogu obrušiti, doline su na mnogim mjestima šire, a zemlja raspolaže razvijenijom infrastrukturom i sustavima ranog upozoravanja.
To, međutim, ne znači da je opasnost moguće potpuno isključiti.
Znanost pokušava predvidjeti nova rizična područja
Jedan od najvećih problema jest činjenica da klimatske promjene stvaraju uvjete kakvi ranije nisu bili uobičajeni. Zbog toga za pojedine vrste procesa jednostavno ne postoje dovoljno dugi nizovi mjerenja na temelju kojih bi se moglo precizno predvidjeti kada i gdje će doći do odrona.
„Znanost mora brzo otkriti gdje može nastati opasnost“, upozorila je Fischer.
Poseban problem predstavlja i činjenica da se nakon nestanka leda temperatura i stabilnost stijenskih masa mogu promijeniti. Zbog toga, kako navodi znanstvenica, ponekad mogu proći mjeseci ili čak godine prije nego što se jasno utvrdi koje su lokacije postale rizične.
Austrijski ledenjaci nastavljaju gubiti led
Fischer očekuje da bi Austrija tijekom ove godine mogla izgubiti između pet i deset posto ukupne površine svojih ledenjaka. To bi značilo da bi između 50 i 100 četvornih kilometara područja moglo ostati bez ledenog pokrova.
Takve promjene ne utječu samo na izgled Alpa. Povlačenje ledenjaka i otapanje trajno zaleđenih stijenskih masa mogu dugoročno utjecati i na stabilnost planinskih područja.
Katastrofa u Nepalu pokazala koliko proces može biti razoran
Upozorenja austrijske stručnjakinje dolaze nakon katastrofalnih događaja u Nepalu, gdje su odroni povezani s urušavanjem ledenjačkih masa izazvali velike poplave.
Prema podacima navedenima u izvornom izvještaju, u katastrofi je poginulo najmanje 734 ljudi, dok se 2.498 osoba vodilo kao nestalo.
Posljedice su zabilježene i na kineskoj strani granice, u području prijelaza Gyirong na Tibetu. Kineski državni mediji izvijestili su o 16 poginulih i 546 nestalih osoba.
Katastrofa je pokazala koliko brzo kombinacija urušavanja ledenjačkih masa, odrona i snažnih riječnih tokova može prerasti u događaj golemih razmjera. Stručnjaci zato upozoravaju da će praćenje promjena u Alpama i rano prepoznavanje potencijalno opasnih područja biti sve važnije.
