Austrija je objavila najnovije podatke o pravomoćnim sudskim presudama, a brojke su ponovno otvorile raspravu o kriminalitetu i strukturi počinitelja kaznenih djela. Prema podacima austrijske statističke službe, tijekom 2025. godine zabilježeno je 27.620 pravomoćnih presuda, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.
Iako je ukupan broj presuda ostao relativno stabilan, posebnu pozornost privukao je podatak da čak 46,9 posto osuđenih osoba nije imalo austrijsko državljanstvo. S druge strane, austrijski državljani činili su 53,1 posto svih pravomoćno osuđenih osoba. Usporedbe radi, udio stranih državljana u ukupnom stanovništvu Austrije iznosi oko petine populacije, zbog čega je njihov udio među osuđenima znatno veći.
Statistika pokazuje da su muškarci i dalje dominantno zastupljeni među počiniteljima kaznenih djela. Čak 84,5 posto svih osuđenih bile su osobe muškog spola. Maloljetnici u dobi od 14 do 17 godina činili su oko šest posto osuđenih, dok su mladi odrasli između 18 i 21 godine sudjelovali s udjelom od 8,4 posto.
Najveći broj presuda odnosio se na kaznena djela protiv imovine, među kojima dominiraju krađe i srodna kaznena djela. Slijede kaznena djela protiv života i tijela, poput tjelesnih ozljeda, dok su kaznena djela povezana s drogama zauzela treće mjesto po učestalosti. Istodobno je zabilježen pad broja presuda za krijumčarenje migranata i pojedina najteža kaznena djela.
Podaci također pokazuju rast stope ponovnog počinjenja kaznenih djela. Stopa ponovne osude porasla je s 29,9 na 31,1 posto, što upućuje na izazove u procesu resocijalizacije dijela počinitelja nakon izdržavanja kazne ili prethodnih sudskih sankcija.
Stručnjaci pritom upozoravaju da se podaci o državljanstvu ne mogu promatrati izolirano. Na kriminalitet utječu brojni čimbenici poput dobne strukture, socioekonomskog statusa, obrazovanja, zaposlenosti i duljine boravka u zemlji. Ipak, najnovija statistika potvrđuje da pitanje sigurnosti i integracije stranih državljana ostaje jedna od važnijih tema u austrijskoj javnosti.
