Ekonomija
Sve zbog Trumpa: Nijemci razmišljaju da vrate rezerve zlata iz Amerike
U Njemačkoj jačaju pozivi za povlačenjem zlatnih rezervi vrijednih milijarde eura iz američkih trezora, potaknuti promjenama u transatlantskim odnosima i nepredvidivošću Donalda Trumpa. Njemačka posjeduje druge najveće svjetske rezerve zlata, a otprilike 1.236 tona – vrijednih oko 164 milijarde eura – čuva se u New Yorku, piše The Guardian.
Pozivi na repatrijaciju
Emanuel Mönch, vodeći ekonomist i bivši voditelj istraživanja u njemačkoj središnjoj banci Bundesbank, zalaže se za povratak zlata u domovinu, smatrajući da je pod sadašnjom administracijom previše “rizično” držati ga u SAD-u.
“S obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, čini se rizičnim pohranjivati toliko zlata u SAD-u”, rekao je za financijske novine Handelsblatt. “U interesu veće strateške neovisnosti od SAD-a, Bundesbank bi stoga bilo dobro savjetovati da razmotri repatrijaciju zlata.”
Mönch je samo posljednji u nizu stručnjaka koji smatraju da bi takav potez bio u skladu s težnjom najvećeg europskog gospodarstva za većom strateškom neovisnošću od SAD-a. Michael Jäger, čelnik Europskog udruženja poreznih obveznika (TAE), također smatra da bi Berlin trebao djelovati, navodeći kao razlog za zabrinutost i izraženu želju SAD-a da preuzme Grenland.
“Trump je nepredvidiv i čini sve kako bi generirao prihod. Zato naše zlato više nije sigurno u trezorima Feda”, izjavio je Jäger za Rheinische Post. “Što se događa ako se provokacija oko Grenlanda nastavi? … Povećava se rizik da njemačka Bundesbank više neće moći pristupiti svom zlatu. Stoga bi trebala repatrirati svoje rezerve.”
Jäger je dodao da je prošle godine pisao Bundesbanku i ministarstvu financija, pozivajući ih da “vrate naše zlato u domovinu”.
Širenje političke rasprave
Pitanje povratka zlata donedavno je bilo uglavnom tema krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na tome ustrajala iz patriotskih razloga. Međutim, rasprava se sve više seli u središte političkog diskursa.
Katharina Beck, glasnogovornica za financije oporbenih Zelenih u Bundestagu, također se zalaže za premještanje zlatnih poluga, nazivajući ih “važnim sidrom stabilnosti i povjerenja”, koje “ne smije postati pijun u geopolitičkim sporovima”.
Usred sve oštrije Trumpove retorike prema zapadnim partnerima, sve veći broj kršćanskih demokrata kancelara Friedricha Merza također podržava tu ideju.
“Zbog Trumpove administracije, SAD više nije pouzdan partner”, rekla je za Rheinische Post Ulrike Neyer, profesorica ekonomije na Sveučilištu u Düsseldorfu.
Službeni stav i argumenti protiv
Unatoč sve glasnijim pozivima, Stefan Kornelius, glasnogovornik vladajuće koalicije, nedavno je izjavio da se povlačenje zlatnih rezervi trenutno ne razmatra.
Clemens Fuest, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) i jedan od najistaknutijih njemačkih ekonomista, upozorio je na takav potez. On smatra da bi to moglo dovesti do neželjenih posljedica i “samo doliti ulje na vatru trenutne situacije”, rekao je za Rheinische Post.
Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel prošlog je listopada na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu uvjeravao prisutne da “nema razloga za zabrinutost” zbog njemačkog zlata pohranjenog u američkoj središnjoj banci.
Frauke Heiligenstadt iz redova Socijaldemokrata, manjeg partnera u vladi, izjavila je kako razumije zabrinutost, ali smatra da nema potrebe za panikom. “Njemačke zlatne rezerve su dobro diverzificirane”, rekla je, dodavši da je s polovinom rezervi u Frankfurtu “naša sposobnost djelovanja zajamčena”. Istaknula je i da držanje zlata u New Yorku ima smisla jer su “Njemačka, Europa i SAD usko povezani u smislu financijske politike”.
Stanje njemačkih rezervi
Ukupne njemačke zlatne rezerve vrijede gotovo 450 milijardi eura. Nešto više od polovice čuva se u Bundesbanku u Frankfurtu na Majni, 37 posto u trezorima američke Federalne rezerve u New Yorku, a 12 posto u Banci Engleske u Londonu, globalnom centru za trgovanje zlatom. Bundesbank navodi da redovito provodi reviziju zaliha zlata koje drži u skladištu.
Ekonomija
U Austriji ponovno cvjeta rad na crno
Siva ekonomija u Austriji ove će godine ponovno zabilježiti rast, procjenjuje Friedrich Schneider s Keplerova sveučilišta u Linzu. Prema njegovim izračunima, opseg neprijavljenog rada („rad na crno“) porast će za 4,5 posto u odnosu na 2025. godinu. Kao glavni razlozi navode se slaba gospodarska aktivnost te planirane mjere fiskalne konsolidacije. U prethodnoj godini rast sive ekonomije iznosio je 4,8 posto. Na razini Europske unije, Luxemburg i Austrija i ove bi godine trebale imati najniži udio sive ekonomije.
Nominalna vrijednost sive ekonomije u prošloj je godini iznosila 40,08 milijardi eura, što predstavlja 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). To je povećanje od 1,85 milijardi eura u odnosu na godinu ranije. Za tekuću godinu Schneider očekuje dodatni rast od oko 650 milijuna eura. Međutim, taj će porast biti ublažen za približno 850 milijuna eura zbog ukidanja tzv. hladne progresije. Istodobno, mjere proračunske štednje u iznosu od najmanje sedam milijardi eura povećavaju sklonost neprijavljenom radu, jer se gubici dohotka barem djelomično nastoje nadoknaditi prihodima iz sive ekonomije, smatra Schneider.
Građevinski sektor prednjači
Uzimajući sve čimbenike u obzir, za 2026. godinu predviđa se dodatni rast sive ekonomije od 1,88 milijardi eura. Prema Schneiderovim procjenama, ukupna vrijednost sive ekonomije u Austriji tako će 2026. dosegnuti 41,96 milijardi eura, odnosno 7,91 posto službenog BDP-a. To predstavlja povećanje od 1,88 milijardi eura ili približno 4,5 posto u odnosu na 2025. godinu.
Najveći udio u sivoj ekonomiji ima građevinski sektor i obrtništvo, uključujući popravke, s oko 39 posto ukupnog iznosa. U tom će se sektoru 2026. godine ostvariti oko 16,36 milijardi eura neprijavljenog prometa. Slijede ostale djelatnosti te usluge povezane s kućanstvima, koje čine oko 17 posto sive ekonomije.
Većina prihoda vraća se u službenu ekonomiju
Prema Schneiderovim procjenama, javni sektor godišnje gubi između dvije i 3,5 milijardi eura poreznih prihoda i doprinosa za socijalno osiguranje zbog sive ekonomije. Ti su gubici djelomično ublaženi činjenicom da se oko 80 posto prihoda ostvarenih neprijavljenim radom odmah ponovno troši u službenoj ekonomiji.
Dodatne negativne posljedice snose i sustavi osiguranja od nezgoda i zdravstvenog osiguranja, koji moraju pokrivati povećane troškove uzrokovane većim brojem nesreća na radu i slučajeva privremene nesposobnosti za rad povezanih s neprijavljenim poslovima.
Ekonomija
Njemački div gasi stotine radnih mjesta
Njemački lanac supermarketa Aldi potvrdio je danas da planira u idućim godinama ukinuti stotine radnih mjesta u sjedištu nedaleko od Düsseldorfa. Uprava nije u odgovoru na upit novinske agencije dpa precizirala koliko bi točno radnih mjesta trebalo biti ugašeno ni u kojem dijelu poslovanja.
Specijalizirani portal “Lebensmittel Zeitung” izvijestio je da Aldi Süd planira ugasiti do 500 radnih mjesta u računovodstvu, ljudskim resursima i u nabavi. Aldijevo poslovanje podijeljeno je u Njemačkoj na Aldi Süd (jug) i na Aldi Nord (sjever) otkako su braća Aldi, Karl i Theo Albrecht osnovali dvije odvojene tvrtke 1961. godine, podsjeća novinska agencija dpa.
Aldi Süd posluje na zapadu i jugu Njemačke, a Aldi Nord upravlja supermarketima na sjeveru i istoku. Uprava nije navela konkretne razloge otkaza, rekavši tek da je kompanija oduvijek težila pojednostavljenju procesa i da ih nastavlja razvijati.
Aldi Süd trenutno u sjedištu u gradu Mühlheimu na rijeci Ruhr zapošljava 2 tisuće radnika. Maloprodajni div ima u Njemačkoj oko 2000 supermarketa koji zapošljavaju ukupno 50.000 radnika i spada među najveće prodavače hrane na malo u najvećem europskom gospodarstvu.
Austrija
Austrija: Ne rade redovni posao, ali primaju i plaću i dodatke
U Austriji sindikalni predstavnici u državnoj službi koji su razriješeni obavljanja redovitih službenih dužnosti ostvaruju dodatke kojima si u pojedinim slučajevima gotovo udvostručuju plaću. Samo na saveznoj razini takav status ima oko 150 državnih službenika, a na razini saveznih pokrajina taj je broj još veći.
Sustav plaća u državnoj službi u Austriji smatra se jednim od najsloženijih. Uključuje brojne dodatke za prekovremeni rad, posebne zadatke, opasne uvjete, zamjene i druge okolnosti, čime policajci, učitelji i vojnici mogu znatno povećati svoja primanja.
Sindikalni predstavnici koji su razriješeni redovitog rada ne obavljaju službene dužnosti, ali unatoč tomu primaju dodatke. Oni se obrazlažu fiktivnim prekovremenim satima i pretpostavljenim napredovanjima u karijeri koja bi, prema tom tumačenju, ostvarili da nisu razriješeni dužnosti. Takva praksa ne postoji u privatnom sektoru, gdje sindikalni predstavnici koji su razriješeni rada primaju isključivo osnovnu plaću.
Sporan sustav dobio zakonsko uporište
Primjer iz Salzburga pokazuje da kod pojedinih sindikalnih predstavnika dolazi do stvarnog udvostručenja plaće. Do sada je taj sustav bio pravno nedovoljno jasno uređen i bez izričite zakonske osnove. Sindikat državnih službenika sada je, u sklopu pregovora o plaćama u javnom sektoru, osigurao da se takva praksa zakonski potvrdi.
Točni iznosi nisu objavljeni jer ovise o vrstama dodataka, zanimanju i duljini staža. Na saveznoj razini riječ je o oko 150 osoba, dok se na razini saveznih pokrajina radi o znatno većem broju. Sindikat ne iznosi detaljne podatke.
U prosjeku više od 3000 eura mjesečno
Razmjere isplata vidljive su na primjeru Salzburga, gdje su učitelji osnovnih škola, razriješeni redovitih dužnosti radi sindikalnih funkcija, tužili saveznu pokrajinu jer su im zbog mjera štednje bile obustavljene isplate dodataka. Uz osnovnu bruto plaću od oko 3000 eura mjesečno, primali su dodatke u visini od približno 3300 eura mjesečno.
Izmjenama zakona usvojenima u prosincu te su isplate sada zakonski dopuštene, zbog čega Vlada govori o „razjašnjenju u smislu transparentnosti“. Navode da su Zeleni zakon podržali ne znajući njegov sadržaj Vlada odbacuje, uz tvrdnju kako su svi materijali oporbenoj stranci bili dostavljeni na vrijeme.
Koliko je sustav kontroverzan pokazuju i primjeri iz austrijskog Parlamenta. Dvije zastupnice i dvojica zastupnika Slobodarske stranke istodobno su razriješeni redovitih policijskih dužnosti radi sindikalnih funkcija te, uz zastupničku plaću višu od 10.000 eura, primaju i paušalne naknade za prekovremeni rad u iznosu od oko 2000 eura mjesečno, piše Krone.
