Većina stanovnika Austrije s oprezom i pesimizmom gleda na svoju zdravstvenu budućnost. Prema najnovijem Austrian Health Reportu, koji je proveo Institut za empirijska društvena istraživanja (IFES), samo manji dio građana vjeruje da će im se zdravlje u 2026. godini poboljšati.

Istraživanje, u kojem je sudjelovalo više od tisuću ispitanika, pokazuje da tek 18 posto Austrijanaca očekuje pozitivne promjene u vlastitom zdravstvenom stanju. Najveći dio ispitanih, njih 69 posto, smatra da će im zdravlje ostati isto, dok se devet posto boji pogoršanja.

Posebno pesimistično raspoloženje vlada u Beču. U glavnom gradu samo 15 posto građana vjeruje u poboljšanje zdravlja tijekom sljedeće godine. Čak 73 posto očekuje da se njihovo zdravstveno stanje neće mijenjati, dok gotovo svaki deseti Bečanin strahuje od ozbiljnog pogoršanja.

Austrian Health Report redovito se provodi od 2022. godine i ispituje stavove građana o vlastitom zdravlju, očekivanjima za budućnost te povjerenju u zdravstveni sustav. Najnoviji rezultati upućuju na to da optimizam vezan uz zdravlje među Austrijancima i dalje ostaje na niskoj razini.

Troškovi za doček Nove godine u Austriji i ove su godine visoki. Građani u prosjeku troše oko 170 eura po osobi na hranu, piće, poklone i druge novogodišnje potrepštine.

Najviše novca odlazi na prehrambene proizvode i prigodne darove za sreću, koje kupuje oko dvije trećine građana. Slijede alkoholna pića, slatkiši, bezalkoholna pića i pirotehnika.

U usporedbi saveznih pokrajina, Donja Austrija i Gradišće bilježe najnižu potrošnju – oko 153 eura po osobi, što je ispod državnog prosjeka. Suprotno tome, stanovnici Tirola i Vorarlberga troše najviše, u prosjeku 193 eura. Bečani za doček izdvajaju oko 181 euro, dok su Koruška i Štajerska blizu prosjeka, a Salzburg i Gornja Austrija nešto ispod.

Istraživanje pokazuje i podijeljeno raspoloženje građana pred 2026. godinu. Oko 20 posto ispitanika optimistično gleda u budućnost, dok dio njih izražava zabrinutost, osobito kada je riječ o gospodarskoj situaciji i sigurnosti radnih mjesta.

Prema riječima predstavnika Trgovačkog saveza, unatoč umjerenom optimizmu građana, ekonomski uvjeti ostaju izazovni, a brzi oporavak trgovine zasad se ne nazire.

Dostavljač paketa u Beču dobio je otkaz već u probnom roku jer navodno nije isporučio dovoljno paketa. Prvi tjedan rada morao je odraditi potpuno besplatno, pod izlikom „upoznavanja posla“.

Muškarac je bio zaposlen kod podizvođača u sektoru malog transporta. Iako je formalno bio prijavljen na samo deset sati tjedno, u praksi je radio puno radno vrijeme. Poslodavac mu je obećao punu prijavu tek nakon što se „dokaže“ u probnom razdoblju.

Nakon iznimno dugih radnih dana i velikog pritiska, dobio je otkaz jer nije ispunio nerealna očekivanja. Već sljedeći dan zamijenio ga je novi radnik. Dostavljač se obratio bečkoj Radničkoj komori (AK), koja je uspjela izboriti isplatu svih njegovih zaostalih potraživanja.

Prema AK-u, ovakvi slučajevi nisu iznimka. Dostavljači se često suočavaju s neisplaćenim plaćama, nezakonitim odbicima, neplaćenim prekovremenim satima i kršenjem propisa o radnom vremenu i odmoru. Pritisak je velik, a strah od gubitka posla čest, osobito među migrantima koji zbog jezičnih barijera teže ostvaruju svoja prava.

Nova EU direktiva o platformskom radu trebala bi donijeti promjene: kada platforme jasno kontroliraju i upravljaju radom (putem aplikacija, GPS-a i algoritamskih ocjena), pretpostavlja se postojanje stvarnog radnog odnosa. Teret dokazivanja više nije na radnicima, već na tvrtkama. Austrija sada mora te propise odlučno provesti.